Razlika između uvjeta i okolnosti vremena te proht­jeva strasti

Islam je za osnovu svoje borbe uzeo savladavanje prohtjeva strasti koje uništavaju čovjeka, a ne okolnosti vremena. Islam se nikada nije protivio napretku i zahtjevima vremena; štaviše, uvijek je poti­cao na što veći trud. Treba napraviti razliku između zahtjeva vre­mena i zahtjeva ljudske strasti.

Objašnjenje:

U društvu postoje dvije vrste zahtjeva. Svaki od njih ima sebi svojstvene karakteristike i učinke, a to se ogleda kroz sljedeće:

a.  zahtjeve vremena,

b.  zahtjeve ljudskih strasti.

U prvom slučaju, svako vrijeme u skladu sa tokom usavršavanja čovjeka i napretkom nauka ima određene zahtjeve. Naprimjer, ne­kada davno čovjek se morao koristiti ptičijim perom i tintom da bi nešto zapisao. Da bi napravio sto kopija jednoga djela, sam Bog zna koliko je truda trebalo uložiti. Međutim, danas su se sredstva pisanja usavršila i postoje u raznim oblicima - i da bi se oštampalo sto hiljada primjeraka potrebno je svega nekoliko sati. Ovakvo današnje brzo štampanje knjiga jedna je vrsta zahtjeva vremena i ­toka ljudskog usavršavanja.

Pretpostavimo da se u današnjim okolnostima pojavi čovjek koji želi svoje djelo ispisati ptičijim perom i napraviti kopije za sve svoje prijatelje. Njemu treba reći: Budi siguran da će te neprijatelj nadmašiti u poslu, dok tvoja poruka neće stići nidokle. Islam ne odo­brava ovakvu vrstu postupka.

U svakom slučaju, brzo štampanje je jedna vrsta zahtjeva vremena, faktor napretka i ušteda vremena. Međutim, pojavi se grupa ljudi potčinjenih strastima, obožavatelja novca koji u ovim naprednim sredstvima otkrivaju nove oblike zadovoljenja prohtjeva strasti, npr. štampaju slike koje destruktivno djeluju na društveni moral i tekstove koje odvode u zabludu. Da li se ono što proizlazi iz njihovih duša opijenih strašću može smatrati napretkom nauke i nužnim zahtjevima vremena, čemu bi se, kao takvom, trebalo pokoriti? Nijedan zdrav razum takvo šta neće prihvatiti!

Primjedba:

Današnje vrijeme zahtijeva da se nokti manikiraju, puštaju i lakiraju, da se frizure posebno oblikuju, a budući da je tako, na nama je da djelujemo u skladu sa okolinom. S druge strane, Islam kaže da voda abdesta treba poteći preko noktiju, bez posrednika koji bi sprečavao direktni kontakt vode i nokta - u suprotnom ab­dest je neispravan - kao što i potiranje glave treba biti učinjeno po prednjem dijelu glave bez prepreke, a neki oblici frizura takvo šta ne dozvoljavaju. A zar se ovakvi postupci ne protive napretku?!

Odgovor:

Razlikuju se oblici napretka čijim prakticiranjem čovjek čuva svoju čast i istinsku sreću i oblici napretka koji ne vode ničemu drugom do nesreći, poniženosti i zastranjenju.

Šta je mjerilo razlučivanja dvaju oblika napretka?

Mjerilo razlučivanja dvaju oblika napretka je veoma jasno. Do­voljno je čovjeku da pogleda koje su to stvari čijim će se ne­pridržavanjem zaostati u društvu. Sigurno je da će čovjek zaostati ako ne bude koristio automobil, struju, kompjuter, avion itd. Zaostat će za svojim vremenom, njegovim zahtjevima i napretkom ako ne bude imao političku, ekonomsku, vojnu i tehnološku moć i ne bude imao islamski identitet i neovisnu kulturu.  

S druge strane, ako čovjek čak ni jedanput u životu ne nalakira nokte i ni jedanput se ne napije, kao takav neće zaostajati za svojim vremenom. Zapisano je u autobiografiji Ajnštajna da mu je žena spremila odjeću za svečanost povodom njegove inauguracije za počasnog profesora. Kada je nakon izvjesnog vremena vidjela da je on još uvijek u staroj odjeći, čak i bez čarapa, na to je ljutito prigo­vorila, a Ajnštajn joj je lakonski kazao: “Htio sam samo pokazati da čovjek i u staroj pohabanoj odjeći može doseći najviše položaje u nauci i da se bez čarapa može održati govor na najozbiljnijem naučnom skupu.”

U svakom slučaju, Islam nam poručuje da budemo učenjaci i mis­lioci ali i bogobojazni, da svojim stavovima ne pomažemo silnike, da obavljamo namaz, post, hadždž, ali također da imamo i poli­tičku, ekonomsku, vojnu, tehnološku moć te neovisnu kulturu. Dakle, ono čemu se Islam protivi jesu zahtjevi zadovoljenja strasti, a ne zahtjevi vremena i ljudski napredak. To što mi nemamo moć razlučivanja i što nam drugi nameću mjerila nije slabost Islama!