Home :: Mapa stranice :: Prikaz knjiga :: Naša izdanja :: Knjige :: Knjiga gostiju :: Predavanja  
Navigacija

Home

IZVORI

Kur'an
Kur'an predavanja
Nehdžul-belaga
Nehdžul-belaga
Sahifa 
Ehlul-Bejt 

FILOZOFIJA

Islamska filozofija 
Logika

TEOLOGIJA

Akaid
Tefsir
Fikh
Poslanstvo
Bit islama
Ahlak
Medicina
Karakteristike islama
Sekularizam ili vjera
Irfan
Irfanske teme
Odgoj
Samospoznaja

BIBLIOTEKA

Naša Izdanja
Ostale knjige
Prikazi Knjiga
Tekstovi

OSTALO

Audio
Foto
radio i tv
O nama
Drugi o nama
Ankete
Prijava a saradnju
Bilten
Linkovi

Pitanja i odgovori
Pitaj

Odgovori

 
čitanje e-maila 
Online

trenutno posjetilaca  
 

 

HADISI OD IMAMA DŽA'FERA ES-SADIKA

 

  1. Razum je ono čime ljudi obožavaju Uzvišenog Allaha i putem čega zadobijaju džennetske nagrade.

  2. Posigurano, ahiretska nagrada je srazmjerna razumu uključenom u djelo.

  3. Najpametniji od ljudi je onaj sa najboljim ahlakom.

  4. Razum je stub čovjekove vjere.

  5. Razum je vodić vjerniku. [1]

  6. Savršenstvo razuma ogleda se u tri stvari:

    • skromnost u ime Allaha;

    • postojanost;

    • šutnja, u svemu osim o dobru.

  7. Neznanje se očituje u tri stvari:

    • oholost;

    • sklonost ka raspravljanju;

    • i neznanje o Allahu.

  8. Najbolja strana razuma očituje se u obožavanju, najbolji govor njegov vidi se u znanju, a njegova najbolja maksima manifestuje se u sreći. [2]

  9. Intezivno traganje za znanjem razvija intelekt. [3]

  10. Znanje je štit, istinoljubivost je moć, neznanje je poniženje, razumijevanje je slava, blagost je uspjeh, a lijepo ophođenje donosi prijateljstvo. Onaj ko spozna svoje vrijeme neobična događanja ne mogu mu naštetiti.

  11. Ukoliko želiš biti poštovan budi blag. Ako želiš poniženje onda budi grub.

  12. Ko je časnog porijekla njegovo srce je mehko, a čije porijeklo vodi od grube porodice džigarica mu je debela.

  13. Ko god je ekstreman upada u neprilike, ko god se boji posljedica svojih djela usteže se od onoga što ne zna.

  14. Ko god napada neku stvar, bez znanja o njoj, odsjeca vlastiti nos. [4]

  15. Učenjaci su oni kojima se vjeruje, bogobojazni su stabilno utočište, a zaštitnici (mewla) su vođe. [5]

  16. Odista, znanje je katanac, a njegov ključ je pitanje. [6]

  17. Ko god nešto čini neprecizno poput je šetača koji hita bez cilja, povećanje brzine ne donosi mu ništa osim udaljavanja.

  18. Allah ne prihvata nijedno djelo bez znanja, a nema znanja bez djela. Ko god zna, znanje ga vodi djelu, i ko god ne djeluje, ne priskrbljuje znanje - vjera mu postaje sve slabija i slabija.

  19. Usluga nije savršena, osim kad se nađe sa tri stvari:

    • kada se učini brzo;

    • kada se ne poništi prigovorom;

    • i kada se sakrije (od viđenja drugih).

  20. Nije svako kadar, kada vidi neku stvar, da je i učini; niti je svako ko je u stanju da je učini uspješan u njenom izvršenju; a nije svako ko je uspješan u njenom izvršenju srećan - ako mu je pri tome manjkalo valjanog nijeta i pravednosti.

  21. Četiri su stvari kojih je i malo previše:

    • vatra;

    • neprijateljstvo;

    • siromaštvo;

    • i bolest.

  22. Tri sedmice prijateljevanja jest prijateljstvo.

  23. Ko god ne osjeća stid u mladosti, i ne kaje se u starosti, i ne boji se Allaha u usamljnosti - u njemu nema nikakva dobra.

  24. Ko god poštuje tebe poštuj i ti njega. Ko god te omalovažava tada poštuj sebe naspram njega.

  25. Zabranjivanje blagosti je nepovjerenje u Allaha.

  26. Doista, članovi tvoje porodice su tvoji zatočenici koji su ti dati na upravljanje, pa budi blag prema njima, a ako to ne učiniš blagodat će biti skinuta s tebe.

  27. Tri su stvari putem kojih Allah neće povećati muslimanu ništa do slavu:

    • kad oprosti onome ko mu šteti;

    • kad daje onome ko ga lišava;

    • posjećuje onoga ko je njega napustio.

  28. Kada se vjernik razljuti njegova ljutnja ga ne bi trebala skrenuti s kolosjeka istine, a kada ga snađe radost to ga ne bi trebalo odvesti u laž.

  29. Prijeteljstvo ima pet uslova, ko god ih imadne pridružite mu ih, ko god ih nemadne ne pridružujte mu ih:

    • dobro tvoga prijatelja trebalo bi biti i tvoje dobro;

    • tvoje unutarnje misli trebale bi biti njemu dostupne;

    • nikakav novac ne bih te smio okrenuti protiv njega;

    • uvijek se drži stava da je on dostojan tvoga prijateljstva;

    • i ne ostavljaj ga u vrijeme nesreće. [7]

  30. Častan čovjek ne bi trebao zanemariti četiri stvari:

    • ustajanje pred svojim ocem;

    • usluživanje gosta;

    • vođenje brige o svojoj jahalici čak i ako ima stotinu robova;

    • služenje svome učitelju.

  31. Vjerski učenjaci su povjerenici Božijih Poslanika sve dok ne počnu dolaziti na vrata vladara. [8]

  32. Jedan je Iračanin često navraćao Imamu Sadiku, potom ga je napustio, a Imam se počeo raspitivati o njemu. Da bi ga odbio od Imama jedan od njih je kazao: “On je nabati. ” Da bi na to Imam, mir neka je na 'nj, rekao: “Porjeklo čovjeka je u njegovu razumu, njegovo nasljedstvo je u njegovoj vjeri, njegova blagost je u njegovoj pobožnosti, inače ljudi su jednaki po Ademu. ”[9]

 

  1. Deset je časnih djela, ukoliko želiš da se nađu pri tebi onda neka budu s tobom. Djela su s čovjekom, ali ne i sa njegovom djecom, ona su s djecom, ali ne i sa njihovim ocem, ona su sa slugom, ali ne i sa njegovim gospodarem - koja su to djela? On, mir neka je na 'nj, rekao je:

    • istinoljubivost ljudi;

    • istinoljubivost jezika;

    • imanje povjerenja u druge;

    • pažnja prema rođacima s majčine strane;

    • ugošćavanje gosta;

    • davanje hrane prosjaku;

    • nagrađivanje za učinjene usluge;

    • izbjegavanje korenja komšije;

    • izbjegavanje uhođenja prijatelja;

    • imati za načelo skromnost. [10]

  2. Neki od znakova valjanosti čovjekove vjere su da on neće za ljudki hatar učiniti nešto na uštrb Allaha i da neće koriti ljude.

  3. Posigurno, uzvišeni Allah je svojom providnošću stavio zadovoljstvo u sigurnosti i postojanosti a brigu i tugu u sumnji i srdžbi. [11]

  4. Glava pobožnosti je strpljivost kao i  zadovoljstvo sa onim sto Allah želi ili ne želi za svoga roba, pa ako je rob Božiji zadovoljan sa onim što Allah želi ili ne želi, naći će dobro u onome što on želi ili ne želi.

  5. Zaista, najučeniji čovjek kod Allaha je onaj koji je najzadovoljniji sa smrću. [12]

  6. Ne ogovarajte, bićete ogovarani, i nemojte presuđivati da vam ne bi bilo presuđivano.

  7. Čuvajte se zbijanja šala jer to poništava čovjekovo dostojanstvo i diginitet.

  8. Nemojte raspravljati jer će vam otići ponos, nemojte se šaliti jer će ljudi smjeti kazati ružne stvari o vama. [13]

  9. Budite svjesni da raspravljanje donosi samo ružne stvari i ukazuje slabosti. [14]

  10. Ko god se ne stidi u potrazi za halal nafakom njegova opskrba biće lahka, njegova porodica imaće udoban i komforan život. [15]

  11. Zapravo, divim se onome ko je skroman u Ovom životu, pa mu je svejedno da li mu se Dunja primicao ili bježao od nj, niti mu trošenje nanosi štetu niti mu škodi neimaština. [16]

  12. Zatočenik je onaj kojega je zarobio Onaj svijet na štetu Onoga svijeta. [17]

  13. Ne okupirajte svoja srca sa onim sto vam je izmalko, okupirajte ih sa onim što još nije došlo. [18]

  14. Traži opskrbu čuvajući svoj imetak zekatom; onaj ko je skroman neće biti razočaran; organizacija je pola životne opskrbe; ljubav jednih prema drugima je pola mudrosti; mala porodica jedan je od načina obezbjeđenja lagodnog življenja; ko god ražalosti svoje roditelje neposlusan im je; naklonost nije ni prema kome osim prema rodbini i onome ko ima vjeru; uzvišeni Allah šalje opskrbu u skladu sa nevoljama i izdržavanjem u skladu sa odredbama; ko god bude cjenio svoju nafaku Allah će mu je i dalje darivati; ko god je bude rasipao a Allah će ga lišiti. [19]

  15. Najbogatiji je onaj čovjek koji nije rob pohlepe. [20]

  16. Ništa nije bolje od šutnje; nijedan neprijatelj nije štetniji od neznanja; i nema veće opasnosti od bolesti lagane. [21]

  17. Tri su stvari s kojima vam (niko) neće nauditi:

o        molitve i namazi u toku nevolja;

o        traženje Allahovog oprosta u trenutku činjenja grijeha;

o        zahvalnost u toku blagostanja. [22]  

  1. Vjernik je voljen, i nema dobra u onome ko se ne druži i sa kime se ne druži. [23]

  2. Upitan je Imam: Šta je to dobro vladanje? On, mir neka je na nj, kazao je: Učinite sebe blagim i pitomim, neka su vaše rijeći lijepe, i primajte vašeg brata veselo.

  3. Onaj čiji jezik je istinit njegovo djelo napreduje, kod onoga koji ima dobar nijet oskrba se povečava, i onaj koji je milostiv prema svojim ukućanima njegov život se produžuje. [24]    

  4. Skromnost je dio imana.

  5. Onaj čije je lice blago njegovo znanje je valjano.

  6. Ko nema umjerenosti nema ni vjere. [25]

  7. Tri su stvari vrijedne poštovanja ovoga i onoga svijeta: oprostiti onome ko je tebi učinio nepravdu, posjetiti onoga ko je tebe napustio, i biti strpljiv onda kada imaš posla sa neznalicama. [26]

  8. Ako se bilo kojem članu porodice podari blagost i pitomost posigurno će Allah svima njima povećati opskrbu; krepost  u sticanju nafake je bolja od povećane plaće; ništa ne može umanjiti snagu blagome; ništa ne ostaje sa rasipništvom; odista je uzvišeni Allah blag i on voli blagost.

  9. Pa ko god je blag i umjeren u traženju neke stvari on će dobiti sve što traži od ljudi. [27]

  10. Ko god je zadovoljan sa onim što mu je Allah dao on spada među najbogatije ljude.

  11. Čovjek se požalio imamu Sadiku da je krenuo u potragu za nafakom i da ju je priskrbio ali da nije zadovoljan sa njom, jer je njegova duša tražila više od toga, da bi mi potom kazao: Poduči me kako da dođem do toga! Našto mu je Imam mir neka je na nj, rekao: Ako te ono što ti je dovoljno učini bogatim, tada će te najmanja stvar ovoga svijeta učiniti bogatim, a ako te ono što ti je dovoljno ne učini bogatim, tada te sve stvari ovoga svijeta neće učiniti bogatim. [28]

  12. Pravda je slađa nego voda na koju je naišao žedni.

  13. Koliko je obuhvatna pravda čak i ako je ima vrlo malo.

  14. Ko god nastupa prema ljudima pravedno on se prihvata kao sudija za druge. [29]

  15. Čovjekovo poštovanje je u noćnoj molitvi, a njegovo dostojanstvo je u neovisnosti od ljudi.

  16. U traženju potrebština od ljudi budite dostojanstveni, a izbjegavati ono što je kod svijeta vodi ponosu i časti u vjeri.

  17. Posjećivanje rodbine popravlja ahlak povećava nafaku i odlaže smrt. [30]

  18. Čovjeku je strpljivost dovoljan pomagač.

  19. Ako nisi stpljiv tada se pravi da si strpljiv.

  20. Ko god se uzdrži davanja drugima uzdržao je samo jednu ruku, a spriječio je mnoštvo ruku prema sebi. [31]

  21. Dovoljno je čovjeku da se osloni na svog brata kada ovaj zatraži nešto od njega. [32]

  22. Sadaka koju Allah voli je: pomiriti ljude nakon što su se oni posvađali i približiti ih nakon što su napustili jedan drugog. [33]

  23. Ko god komunicira sa ljudima a ne čini im nista loše, govori im a ne laže, obećava im i ne krši obećanja, njegovo ogovaranje je zabranjeno, njegov insanijat je savršen, njegova pravda se objelodanjuje, bratstvo sa njim je nužno. [34]

  24. Ko god traži liderstvo uskratite mu ga. [35]

  25. Ko god sije neprijateljstvo požnjeće ono što je posijao. [36]

  26. Ljutnja je ključ svakom zlu.

  27. Ljutnja uništava mudrog čovjeka.

  28. Ko god ne kontoliše svoju ljutnju ne kontroliše ni svoj intelekt. [37]

  29. Posigurno, zavidnost uništava vjerovanje kao što vatra uništava drvo.

  30. Katastrofa vjere je u zavidnosti, narcisoidnosti i samoveličanju. [38]

  31. Niko neće biti ohol a da to nije zbog kompleksa niže vrijednosti u sebi. [39]

  32. Kako li je loš onaj vjernik koi posjeduje želju koja ga ponižava. [40]

  33. Glupost je u ljudskoj prirodi: biti ponosit prema onima ispod sebe, a ponizan prema onima iznad sebe. [41]

  34. Zasigurno ono zbog čega će Allah pomoći vjernika je zaborav prema lažovima i oprost. [42]

  35. Pripazi se brzog izlaganja jer to se ne zaboravlja.

  36. Najbolji je od ljudi je onaj kod koga se nađu četiri osobine zajedno: Ako čini dobro zadovoljan je, učinili li nešto loše traži oprost, snađe li ga nevoja strpljiv je, učinili mu se nažao oprašta.

  37. Ebu Hanifa je kazao imamu Džaferu: O ebu Abdillah, koliko samo smireno izgledaš u toku namaza! A imam mu na to kaza: Teško tebi o Numane ne znaš li ti da je namaz žrtva bogobojaznih, da je hadž džihad slabih, da svaka stvar ima svoj zekat i da je zekat na tijelo post. Najbolja stvar je čekati olakšicu od Allaha, pozivač u vjeru je poput luka bez konopca, zato zapamti ove rijači o Numane.

  38. Kunem se Allahom da su sljedeće tri stvari sigurno istine:

o        da sadaka ili zekat ne umanjuju imetak;

o        nikome neće biti učinjeno nešto nažao a on bude kadar da uzvrati nato, ali to ne učini, Allah će mu to nadomjestiti slavom  i poštovanjem;

o         nijadan Božiji rob neće otvoriti vrata prošnji a da mu Allah ne otvori vrata siromaštva.

  1. Nečije čojstvo se očituje u dobrom odnosu prema svojoj djeci i svojoj rodbini. [43]

  2. Sedam osoba kvari dobra djela:

o        blag čovjek koi posjeduje mnoštvo znanja a se nezna za nj niti se on bilo gdje spominje;

o        mudar čovjek čijim imetkom upravlja prevarant;

o        onaj od čije izdaje i odmane se nije sigurno;

o        surovi upravljač koji nema milosti prema drugima;

o        majka koja ne čuva tajne od svoje djece pa ih ova šire;

o        čovjek koji kori svoga brata muslimana brzo;

o        i onaj koji raspravlja sa braćom muslimanima s ciljem da izaziva svađu. [44]

  1. Niti oholi teži ka nagradi a ni obmanjivač istini, niti surova osoba poštovanju, niti bijednik teži očuvanju rodbiskih veza, niti onaj ko prezire ljude ima iskrenu ljubav prema njima, niti onaj ko ima malo znanja iz prava može suditi ljudima, niti ogovoravač može voditi ka sigurnosti, niti zavidnik može olakšati duševnu bol, niti onaj koi kažnjava ljude za sitnice vodi ka ispravnosti, niti onaj ko ima malo iskustva i samopouzdanja može nositi liderstvo. [45]

  2. Onaj čija zaštita je odlučnost, čiji prijatelji su na istini – njegov ponos je velik i njegovo čojstvo je savršeno.

  3. Dobrodušni neznalica bolji je od bijednog i siromašnog pustinjaka.

  4. Ko god traži više od svog prava zaslužuje lišavanje.

  5. Najgori od ljudi po pitanju praštanja je najmoćniji od njih a koji kažnjava, i najslabiji u intelektu je onaj koji čini nasilje onima ispod njega i ne oprašta onima koji mu iznose svoja pravdanja.

  6. Ne budi prvi savjetnik i pripazi se nezrelih ideja.

  7. Iskazivanje mahana drugih vodi neslozi.

  8. Kriticizam je neprijateljstvo.

100. Dobrota je mudrost.

101. Prostota je nepažnja o sebi.

102. Ko god zanemari tri stvari na šteti je:

o        ko  zatraži uslugu od blage osobe;

o        ko  (iz interesa) uspostavi prijateljstvo sa učenjakom;

o        i ko se približi vladaru.

103. Tri stvari uzrokuju bliskost:

o        vjera;

o        skromnost;

o        i dobrostivost.

104. Ko god se oslobodi šejtana zadobija ponos; ko god se oslobodi oholosti zadobija dostojanstvo i ko god se oslobodi siromaštva zadobija poštovanje.

105. Tri stvari uzrokuju mržnju:

o        licemjerstvo;

o        narcisoidnost;

o        i nasilništvo.

106. Ko god nema neku od sljedeće tri karakteristike ne smatra se poštovanim:

o        ko ne posjeduje razum kojim bi planirao dobročinstva;

o        ko nije bogat da bi pomogao sebi;

o        i ko nema nema rodbine da ga podrži.

107. Tri stvari ponižavaju čovjeka:

o         zavidnost,

o         klevetništvo

o         i bezobzirnost.

108. Tri stvari su nepoznate osim u tri situacije:

o        čovjek dobričina se ne očituje osim u ljutnji;

o        hrabar čovjek se ne vidi osim u ratu;

o        brat musliman se ne raspoznaje osim u nuždi.

109.  Kod koga se god nađu tri karakteristike on je licemjer pa čak i ako posti: kada govori laži, kada  obeća krši obećanje, kada mu se nešto povjeri on pronevjeri.

110. Hrabar čovjek se ne vidi osim u ratu, brat musliman se ne raspoznaje osim u nuždi.

111. Pripazite se tri čovjeka: izdajnika, nasilnika i klevetnika. Onaj ko izda svog prijatelja radi tebe izdaće i tebe, ko čini nasilje svom prijatelju radi tebe počiniće ga i tebi i ko kleveće svog prijatalja radi tebe oklevetaće i tebe.

112. Nije povjerljiv čovjek onaj kome se povjere tri stvari i on ih ne uzčuva sve tri, to su: imetak, žena i djeca. Ako on očuva dvoje od toga a izgubi jednu, tada on nije povjeljiv.

113. Ne traži savjet od glupog čovjeka, ne traži pomoć od lažova, ne izražavaj svoju naklonost dosadnom čovjeku, jer lažov ti prikučuje daleke stvari a udaljava bliske; glup čovjek čini sve što može od sebe ali ne stiže do onoga što želi; i kada god iskažeš bliskost glupom čovjeku on te izda, i kada god mu pošalješ poklone on te napusti.

114. Četiri stvari nikada se ne mogu zasititi druge četiri stvari: zemlja kiše; oči gledanja; žensko muška i  učenjak znanja.

115. Četiri stvari stare čovjeka prije vremana: jedenje nezdravog mesa; sjedenje na mokrom; uzlaženje uz stepenice; imanje odnosa sa starom ženom.

116. Tri su vrste žena: jedna je za tebe; jedna je za tebe i protiv tebe; i jedna je protiv tebe i za tabe: što se tiče one koja je za tebe to je djevica; ona koja je za tebe i protiv tebe je rascvjetana žena; i ona koja je protiv tebe i za tebe to je ona koja ima dijete s drugim.

117. Ko ima tri karakteristike ima odlike vođe: onaj ko suzbija svoju srđbu; koji oprašta tuđe pogreške prema sebi, i koji povezuje i čuva ljude i dobra.

118. Govorništvo je u tri stvari: odgovoriti smisleno; isključiti dvosmislenost; i dokazati vise stvari kroz nekoliko primjera.

119. Muka je u tri stvari: gubljenje i promjena brata muslimana, okretanje leđa jednih drugima, i špijuniranje u vezi onoga što te se ne tiče.

120. Tri stvari sprečavaju čovjeka od zadobijanja visokog položaja: slabost odlučnosti, stidljivost i slabost ideja.

121. Odlučnost je u tri stvari: iskorištavanje vladara, poslušnost roditelju i privrženost upravitelju.

122. Ljepota je u tri stvari: u nagodnoj ženi, poslušnoj djeci i iskrenom prijatelju.

123. Kome god se daju tri stvari zadobijo je veliko bogastvo: zadovoljstvo s onim  što mu je dato; neprimjećivanje onoga što je u posjedstvu drugih ljudi; i napuštanje radoznalosti.

124. Čovjeku se neće oprostiti tri stvari: konsultacija sa lošim savjetnikom; želja da se udovolji zavidniku; i pokazivanje sklonosti ka muškarcu.

125. Ko god ne želi tri stvari biće pogođen trima stvarima: ko ne želi sigurnost biće pogođen napuštanjem; ko nije spreman na sadaku snaćiće ga kajanje; i ko god ne želi imati puno braće (prijatelja) stićiće ga usamljenost.

126. Čovjek bi trebao odbaciti od sebe tri stvari: prijateljevanje sa zlim; nepotreban razgovor sa ženama; i sjedenje sa ljudima koi unose novotarije u vjeru.   


 

[1] Al-kaffi: odjeljak o razumu

[2] Bihar al-Anwar 1/131724

[3] Ibid 1/159/32

[4] Al-kaffi: odjeljak o razumu

[5] Ibid: odjeljak o kvalitetu i vrlinama znanja kod učenjaka

[6] Ibid: odjeljak o pitanju i diskusiji

[7] Nur al-Absar od Šiblandžija 141

[8] Lavakih al-Anvar od Ša'ranija 1/28

[9] Taskirat al-Hawas od Sybt ibn al-Dževzi: 343

[10] Al-Kaffi: odjeljak o vrlinama

[11] odjeljak o vrlinama

[12] odjeljak o zadovoljstvu sa smrću

[13] odjeljak o šalama i ismijavanju

[14] odjeljak o raspravljanju i neprijateljstvu

[15] Madzalis al-šejh al-tusi, medzlis / 42

[16] Madzalis al-saduk, medzlis / 32

[17] Irsad al-šejh al-mufid

[18] Al-Kaffi: o ljubavi prema ovom svijetu

[19] Hulyat al-evlija:3/194

[20] odjeljak o ljubavi prema ovom svijetu

[21] Hulyat al-evlija:3/169

[22] odjeljak o zahvalnosti

[23] odjeljak o dobrom vladanju

[24] odjeljak o istinutosti i povjerenju

[25] odjeljak o  umjerenost

[26] odjeljak o oprostu

[27] odjeljak o blagosti

[28] odjeljak o zadovoljstvu

[29] odjeljak o neovisnosti od ljudi

[30] odjeljak o obilaženju rodbine

[31] odjeljak o uslugama

[32] odjeljak o ispunjavanju vjernikovih potreba

[33] odjeljak o pomirenju medu ljudima

[34] odjeljak o vjernicima i njihovim karakteristikama

[35] odjeljak o traženju liderstva

[36] odjeljak o svađama i neprijateljstvu

[37] odjeljak o ljutnji

[38] odjeljak o zavidnosti

[39] odjeljak o oholosti

[40] odjeljak o pohlepi

[41] odjeljak o gluposti

[42] odjeljak o laganju

[43] Kašf al-Džumma

[44] al-Saduq, al-Hisal, odjeljak o sedam stvari

[45] odjeljak o deseterome

 
 
Pretraga stranice
 
Search this site powered by FreeFind



posjeta ove godine

 
Naša izdanja



ONLINE NARUDŽBA
KNJIGA

 
Uskoro
 -Tefsir Kur'ana, El-Mizan

-Mjera Mudrosti 1

-Mjera Mudrosti 2

-Načela filozofije i metod realizma 1

-Načela filozofije i metod realizma 5

-Islamska filozofija 2

-Naputci i išareti

-Imamet u Kur'anu

-Mudrosti stvaranja

-Božija pravda

-Učenje o duši

 
Audio

Nehdžul Belaga na bosanskom jeziku
 
         
Perzijsko bosanska fondacija "Mulla Sadra" u Bosni i Hercegovini