Profesor Ekber Eydi

 

CIKLUS PREDAVANJA  O KUR'ANSKOJ UPUTI

RAMAZANSKO PRODUHOVLJENJE

Prethodna naša predavanja ticala su se Kur’ana sa stanovišta Kur’ana. Obradili smo različite stupnjeve spoznaje Boga. Ali budući da se nalazimo na pragu svetog mjeseca ramazana, ovu noć ćemo iskoristi kao priliku da kažemo neke važne napomene vezano za mje­sec ramazan. Ono najbitnije na što posebno ukazuje Kur’an jeste: postići i odgojiti odsobni takvaluk - bogobojaznost. U suri El-Bekare kaže se:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ كُتِبَ عَلَيْكُمُ الصِّيَامُ كَمَا كُتِبَ عَلَى الَّذِينَ مِن قَبْلِكُمْ لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ

“O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobo­jazni (da biste stekli takvaluk).” (El-Bekare, 183)

Ako se takvaluk odgoji u čovjeku, a mjesec Ramzan je idealna prilika za to, to polučuje niz drugih pozitivnih rezultata. Prva dobra posljedica priskrbljivanja takvaluka jeste povećan stepen razumi­jevanja Kur’ana:

هُدًى لِّلْمُتَّقِينَ الَّذِينَ يُؤْمِنُونَ

“ Ova Knjiga, u koju nema sumnje uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali (imali takvaluk) i vjerovali ”(El-Bekare, 2)

Čime se hoće reći: ova Knjiga, Kur’an, uputa je većeg nivoa. Druga pozitivna posljedica takvaluka jeste da Allah, dž.š. na viši stu­panj stavlja djela učinjena u ozračju bogobojaznosti:

Allah prima dobra djela muteqina -bogobojaznih. A ako Al­lah primi nečija dobra djela, to mu je šansa da postane Božijim miljenikom:

وَتَزَوَّدُواْ فَإِنَّ خَيْرَ الزَّادِ التَّقْوَى وَاتَّقُونِ يَا أُوْلِي الأَلْبَابِ

“A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni!”(El-Bekare, 197)

بَلَى مَنْ أَوْفَى بِعَهْدِهِ وَاتَّقَى فَإِنَّ اللّهَ يُحِبُّ الْمُتَّقِينَ

“Samo onoga ko obavezu svoju ispuni i postigne bogobojaznost Allah voli.” (Ali ‘Imran, 76)

وَاتَّقُواْ اللّهَ وَاعْلَمُواْ أَنَّ اللّهَ مَعَ الْمُتَّقِينَ

“I Allaha se bojte, i znajte da je Allah na strani bogobojaznih.” !”(El-Bekare, 194)

Ako neko postane prijatelj Božiji, onda se Allah, dž.š. o njemu brine, skrbi ga tokom cijelog života, jer Allah, dž.š. kaže:

اللّهُ وَلِيُّ الَّذِينَ آمَنُواْ

“Allah je skrbnik onih koji vjeruju” (El-Bekare, 257)

Sada se postavlja pitanje: da li je baš svaki postač onaj koji će steći ovu Božiju naklonost i Božiju nagradu - ili se to, pak, odnosi samo na određene postače? U dovi našeg Poslanika s.a.v.a., koja se uči poslije svakodnevnih pet vakata namaza, kaže se:

“Bože naš, spusti svoju milost i radost na vjenike u njihovim domovima.”

Ova dova zapravo upućuje na iskrenost u našim djelima, jer naši odnosi i naše relacije sa ljudima u našem okruženju u Ovom svijetu su ekonomski interesne prirode. Ali, stanovnici kaburova za nas, sa ovog dunjalučkog aspekta, nemaju nikakve koristi od bilo kakvih naših djela ovamo. Pa, prema tome, ako neko moli za one u kabu­rovima dovom, oni, po ovoj logici, nemaju nikakvu dunjalučku korist niti blagodat od toga. No, s druge strane, stvari stoje unekoliko dru­gačije. Molbe i dove upućene na ovaj način se primaju i priskrbljuju korist mrtvima, a što ukazuje na rasprostranjenost Božije milosti.

Dakle, ovo ukazuje na širinu Božije milosti, jer iako ovi mrtvi počivaju u svojim grobovima, defnitivno završivši svoju misiju na Dunjaluku, reklo bi se da su s odlaskom s Ovog svijeta presahla nji­hova dobra djela. No, Allah je Svojom milošću omogućio, pa nas čak na određen način i obavezao, da pridodamo njihovom fondu još koji sevab - odnosno, da im svojim dovama, svojim dobrim djelima po­mognemo, čak i kada je njihova misija završena. Ali, ovdje moramo voditi računa o jednoj stvari: mrtvi nisu samo oni koji su u kabu­rovima! Nažalost, naše mnoge duše i naša duhovna energija odavno su umrli u mnogima od nas - i naše tijelo samo je nosilac jednog mrtvog tabuta naše duše. Veliki ‘alim Ibn Sina kaže:

“Naše duše su se uplašile od terora naših tijela, te su se sak­rile od tjelesnih prohtjeva kojima ih opterećujemo.”

I sada se postavlja pravo pitanje prije starta mjeseca ramazana: da li pripadamo onim mrtvima koji još uvijek hodaju, ili smo srećom još živi? Kur’anski ajet kaže:

وَيَسْتَجِيبُ الَّذِينَ آمَنُوا وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ وَيَزِيدُهُم مِّن فَضْلِهِ

“On se odaziva onima koji vjeruju i čine dobra djela i obasipa ih dobrotom Svojom još više.” (Eš-Šura, 26)

Ili kur’anski zov: O vi, koji vjerujete u Allaha i Poslanika , odazovite im se da biste se oživili.

Ako, sa stanovišta Kur’ana, prihvatimo Allahov i Poslanikov poziv mi smo se oživili, a ako, pak, ne odgovorimo ovom Allahovom i Poslanikovom pozivu, onda smo zaista među mrtvima, pa makar se još uvijek kretali. U dovi se kaže:

“Bože naš, sve siromašne muslimane učini bogatim i imuć­nim.”

Ova dova hoće da kaže, da naša ruka treba da otkloni nečije si­romaštvo, dakle, da Allah, dž.š. posredstvom nas učini da oni siro­masi imadnu nešto. Dalje se u dovi kaže:

“Bože naš, nahrani sve one gladne.”

Resulullah kaže:

“Dvojica su koji su uvijek gladni i nikada se neće zasititi: jedan je koji trči za Dunjalukom, a drugi je koji traga za znanjem.”

U tom smislu ovaj mjesec ramazan treba da bude mjesec tra­ganja za znanjem, za naukom, mjesec proučavanja i upoznavanja svoje vjere.

“Bože naš, sve one siromašne bez odjeće zaodjeni.”

Dvojica ili dvije grupe su ljudi koji su bez odjeće: Jedni su zbog materijalnog siromaštva neodjeveni, a drugi su loše odjeveni zbog duhovnog siromaštva. Kur’anska poenta je:

يَا بَنِي آدَمَ قَدْ أَنزَلْنَا عَلَيْكُمْ لِبَاسًا يُوَارِي سَوْءَاتِكُمْ وَرِيشًا وَلِبَاسُ التَّقْوَىَ ذَلِكَ خَيْرٌ

“O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeću koja će pokrivati stidna mjesta vaša, a i raskošna odijela, ali, odjeća čestitosti, to je ono najbolje.” (Al-A’raf, 26)

“Najbolja odjeća je odjeća takvaluka - odjeća bogobojaznosti.”

Ova dova upućuje nas na to da se u ovom mjesecu potrudimo da odjednemo one koji su fizički u manjku dunjalučke odjeće, a i one kojima je manjak duhovne odjeće - takvaluka, da i njima nešto po­darimo i da ih utoplimo u toj odjeći.

“Bože naš, dugove dužnika otplati.”

Prema tome, jedan postač mora čak voditi računa o dugovima brata muslimana, da mu ih olakša.

“Bože naš, svima onima kojima manjka, obraduj ih i opskrbi ih od Sebe.”

Pitanje je sad: da li je Resulullah sa nama zadovoljan ili je, ne daj Bože, ljut na nas? Kada posjećujemo mezar Poslanikov s.a.v.a. onda ga selamimo na način: “Es-selamu ‘alejkum o ti, koji si se zaodjenuo odjećom belaja, iskušenja i tegoba.” A on je bio taj Poslanik koji je bio izložen maltrertiranju i zlostavljanju svojih ne­prijatelja ali od strane nekih muslimana i svojih sljedbenika - no sve to je on čuvao u sebi i nije pred drugima ispoljavao. Puno je Kur’anskih primjera koji govore o tome kako je Božiji Poslanik trpio razna omaložavanja i zadirkivanja od strane munafika i u tom smislu Kur’an bodri Poslanika da ustraje na tome. U sljedećem Kur’anskom ajetu se kaže:

أَلَمْ يَعْلَمُواْ أَنَّ اللّهَ هُوَ يَقْبَلُ التَّوْبَةَ عَنْ عِبَادِهِ وَيَأْخُذُ الصَّدَقَاتِ وَأَنَّ اللّهَ هُوَ التَّوَّابُ الرَّحِيمُ

“ I reci: “Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni onome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa će vas o onome što ste radili obavijestiti.” (Et-Tevba, 105)

Vidi li Poslanik djela drugih ljudi?

Ovo je karakteristično po tome što će Poslanik i odabrani mu’mini moći vidjeti djela ljudi čak i na Dunjaluku. Jer, na Sudnjem danu će svako vidjeti djela drugih - tad neće biti tajni ni za koga, pa će čak i munafik vidjeti šta je ko uradio. Ali, ovdje se govori da će ti odabranici stalno vidjeti ljudska djela, što će reći da oni u svakom momentu vide i znaju šta mi radimo. U jednom hadisu se kaže:

“Obradujte Poslanika svojim djelom.”

Dakle, sad i ovdje ga obraduj, a ne na Sudnjem danu.

“Bože, odagnaj jad od svakog onoga koji je potlačen, koji je u stisci. Spasi ih od njihove tuge i nevolje.”

Trebamo se zapitati da li smo mi razlog Poslanikove tuge zbog naših djela.

“Bože naš, sve garibe, usamljenike, nemoćne, vrati u nji­hovu domovinu.”

U jednom rivajetu se kaže:

“Mu’min je u Ovom svijetu garib, on je uvijek usamljen, uvijek je u stisci, i uvijek je on neshvaćen. Dunja nije nje­govo stanište, on je ovdje samo privremeno.”

Prema tome, gornje dove će nas podučiti da jedan postač musli­man treba voditi računa i o ovim garibima, usamljenicima u fizičkom smislu, ali i u onom mentalnom i psihičkom smislu.

“Bože naš, oslobodi sve muslimanske zarobljenike.”

Da li u mjesecu ramazanu treba da nam bude svejedno što su naša muslimanska braća, postači, u nekim kafirskim zatvorima zar­obljeni, i treba li da shvatimo u ovom mjesecu da su ta naša braća zat­vorena, potlačena, ali da smo i mi poniženi širom svijeta upravo zato što su nas odvojili od temelja i principa našeg dîna. Kur’anski ajet kaže:

إِنَّ فِرْعَوْنَ عَلَا فِي الْأَرْضِ وَجَعَلَ أَهْلَهَا شِيَعًا يَسْتَضْعِفُ طَائِفَةً مِّنْهُمْ يُذَبِّحُ أَبْنَاءهُمْ وَيَسْتَحْيِي نِسَاءهُمْ إِنَّهُ كَانَ مِنَ الْمُفْسِدِينَ

“Faraon se u zemlji bio ponio i stanovnike njezine na stranke bio izdijelio; jedne je tlačio, mušku im djecu klao, a žensku u životu ostavljao, doista, je smutljivac bio.” (El-Qasas, 4)

Drugim riječima, faraon je ponizio svoje sljedbenike, a onda je iz njih izvlačio poslušnost. Umjesto da Kur’an dalje napada faraona kao uzroč­nika tog tlačenja, Kur’an nam poručuje:

Oni su bili ti zalimi, jer su svjesno i dobrovoljno prihva­tili tu moć.

Riječ fasiq potiče od arapske riječi fasaqa što znači skrenuti na neki drugi pravac. Prema tome, oni su skrenuli sa Pravog puta i dobrovoljno su odabrali svoj položaj u poniženju. Imamo vrlo važnu predaju Božijeg Poslanika, u kojoj se ističe:

“Zālim i munzalim, onaj kome se čini nasilje, obojica će se naći u Džehennemu.”

Arapska riječ zalama znači činiti nasilje nekom, inzalama znači prihvatati to nasilje, a prihvatanje inzalama znači postati munzalim. Hadisom se dakle sugeriše:

Oni koji dobrovoljno i svjesno pristanu na zulum ili se predaju zulumćarima ili nasilnicima, bez da pruže otpor, idu zajedno sa njima u Džehennem.

Imam Homeini je često znao istaći i govoriti svojim sunarodnicima:

“Zalima treba udariti na prvom koraku, jer se kaže: ako ga udariš na prvom koraku, udario si ga tad u glavu i nikada više neće doći, a ako ga pustiš na prvom koraku, on će ti ponovo doći, ali svakim korakom bliže on je sve snažniji.”

“Bože naš, ukloni sve spletkaroše i smutljivce iz redova muslimana, iz poslova muslimana i njihovih djelovanja.”

Dakle, jedan postač musliman treba, u duhu svojih mogućnosti, spoznati koji su to temeljni fesadi i koji su to ključni veliki grijesi koji se čine u društvu - i potom, šta treba učiniti da bi se oni otklonili

sadržaj