Tematski sadržaji Nehdžul-belage

Sada, da bismo bolje stekli uvid u sveobuhvatnost Nehdžul-belage, ukazat ćemo na općenite smjernice tema kojima se Nehdžul-belaga bavi. Iako je ovaj posao obavljen u nekoliko spe­cijaliziranih knjiga i tom prilikom izbrojano de­setine hiljada tema, njene općenite smjernice mogu se ukratko prikazati na sljedeći način:

1)      Teologija,

a)      Tevhid i atributi Božiji; Božije znanje, mudrost i moć; me­leci; određenje itd.,

b)     Poslanstvo i objava; poslanici, imamet i hilafet,

c)      Proživljenje, kaburski azab, posljednje vrijeme (ahiri zeman), rog, sirat, obračun, Džehennem i Džennet,

d)     Stvaranje čovjeka, usavršavanje čovjeka, nagoni i fitret, ruh, šejtan, edžel, smrt,

2)      Kur’an i kur’anska naučavanja; razumijevanje i tu­mačenje ajeta,

3)      Savjeti i mudrosti kao i moralne osobine: strpljenje, hrab­rost, bogobojaznost, čednost, postojanost, uzvišene ambi­cije, volja, promišljanje i prihvatanje pouke, sloboda, očišćenje nefsa, pokuđenost srdžbe, zabrana hvaljenja, oholjenje, laž, nepravda, dvoličnost i dr.,

4)      Pitanja kelama, razuma i filozofije,

5)      Rasprave irfana i osvjedočenja; o srcu, duhovnom put­ovanju, sjećanju na Boga, duhovnosti, pokajanju, traženju oprosta i dovi,

6)      O pitanjima vjerskih propisa kao što su namaz, post, hadždž, džihad, naređivanje dobra i odvraćanje od zla, zekat, ka­mata, zelenaštvo, nedozvoljeni imetak, krađa, sadaka, kazna, ub­istvo, propisi rata, nasljedstvo, svjedočenje, propisi za žene i dr.,

7)      O filozofiji i povodima propisa,

8)      Pitanja politike, a posebno o njegovoj ličnoj politici upravljanja društvom, svode se na onu iskrenu politiku bez prljavih prevara, to je bio metod od kojeg nije bio spreman ni po koju cijenu odustati,

9)      Pitanja društva: smutnje u društvu, njeni uzroci i učinci; jedin­stvo i razjedinjenost, i njhovi učinci; dosto­jan­stvo i snaga društva; poniženje i podjarmljenost društva; osnovni principi pravednosti i jednakosti; društvena pitanja svojstvena njegovu vremenu,

10)  Pitanja prava: uzajamna prava vladara i po­danika i druga različita prava koja postoje u društvu,

11)  Pitanja vojske: džihad i ratni principi,

12)  O znanju i njegovoj važnosti,

13)  Pitanja prirodnih nauka: o stvaranju bića, biljki, nebeskih ti­jela; miner­a­li i sl.,

14)  O životopisu Poslanika s.a.v.a.,

15)  O vijestima u budućnosti koje je prenio od Poslanika s.a.v.a., kao što su budućnost Basre, Kufe, o smutnji Zendž, diktator­stvu Abdul-Melika, Hadždžadža i svršetku Emevija.

U svakom slučaju, iako su navedene teme opće smjer­nice Nehdžul-belage, sve njene vrijedne teme ne mogu se ograničiti samo na njih. Zbog toga još uvijek is­traživači čine napore da razvrstaju iz tekstova sve suptilinije teme kojima se bavi Nehdžul-belaga.

Nehdžul-belaga, knjiga ispred svog vremena

Jedna od istaknutih osobina Nehdžul-belage jeste da mnoge od njenih tema prednjače u razumijevanju svog vremena. U našem vre­menu, kada protječe trinaest i po stoljeća otkada su izrečeni go­vori i napisana pisma, još uvijek, kao i u svakom vremenu, učen­jaci, go­vornici i komentatori obraćaju se Nehdžul-belagi i zadubl­juju se u nju.

Međutim, u svakom tom vremenu samo dijelovi njenih učenja uzimani su u obzir, kao što se, recimo, u jednom vremenu obrađi­vala stilistika i ljepota govora Nehdžul-be­lage, što su govornici obilato koristili u svojim govorima. U nekim vremenima ko je god htio govoriti o njoj, ukazivao bi na njene irfanske i isposničke go­vore.

U tim vremenima nije bilo prostora da se govori o drugim aspektima Nehdžul-belage, kao što ni razmišljanja naučnika nisu išla u skladu s tim, sve dok se u posljednje vrijeme nisu pojavile društ­vene promjene i jedna skupina sociologa-mis­lilaca s novim raz­mišljanjima. Oni su, obraćajući se Nehdžul-belagi, otkrivali nove činjenice, kao što je pismo Imama Alija Maliku Aštaru, kojeg su kroz stoljeća naučnici iščitavali i samo prolazili pored njega. Među­tim, u novije vrijeme oni su ovo pismo sa svojim novim po­gledima podvrgli detaljnijem razmatranju i izvukli nove suptilnije zaključke.

Drugim riječima, poimanje i razumijevanje naučnika u svakom vremenu imalo je svoj određeni kapacitet kojim nisu mogli ra­zumjeti sva pitanja Nehdžul-belage. Protjecanjem vremena, moć razumijevanja naučnika također raste, a time i njihovo okorišćavanje samim govorima Zapovjednika vjernih – Imama Alija a.s.

Halil Džubran o Imamu Aliju

Halil Džubran, arapski kršćanin, istaknuti je pisac i pjesnik. Nje­gova brojna djela na dvama jezicima, arapskom i engleskom, u svojoj su vrsti bila predmetom mnogih priznanja i pohvala. Džu­bran o Imamu Aliju kaže sljedeće:

“Ja ne dokuču­jem tajnu svijeta - zašto su neke ličnosti toliko is­pred svog vremena. Po mom uvjerenju Ali ibn Ebi Talib nije bio onog vremena. Ali se rodio ispred svog vremena. Po mom uvjer­enju Ali ibn Ebi Talib prva je osoba od Arapa, koja je uvijek bila u harmoniji s Univerzalnom dušom svijeta. On bijaše čovjek koji je noći bdio s Univerzalnom dušom svijeta.”

      Ukratko, kao što je preneseno u predajama, sura Ihlas ima ta­jni koje će otkriti mudraci posljednjeg vremena ili je, ust­vari, ona i objavljena radi njih. Nehdžul-belaga, također, posjeduje mnoge ta­jne koje su se nama neke tek u posljed­njim desetljećima otkrile, dok će se neke druge tek u buduć­nosti razriješiti. Ova osobina Nehdžul-belage bila je uzrokom da je kroz sva vremena, kako za muslimana tako i za ne­muslimana, bila svježa i imala je nešto novo ponuditi. Ovo je vrijednost koja je uzdiže iznad svih ljudskih napisanih djela.