Pouka o odgoju

Akbar Eydi

Uzajamno povjerenje

Drugi uvjet koji trebaju ispuniti učenik i učitelj – da bi njihovo djelovanje bilo u skladu sa islamskim nalozima jeste uzajamno povjerenje. Kada takvog povjerenja ne bi bilo, učinci ovog učenja  bili bi više ­rušilački nego graditeljski. Zato Islam, kada se govori o životu općenito, preporučuje nazivanje selama kao jednu od svojih osnovnih normi.

Alame Tabatabai, r. a., u svom Mizanu označio je selam  kao jedan od najuzvišenijih činilaca sigurnosti u jednom društvu. Kada čovjek pristupa nekom drugom čovjeku ili skupini ljudi nazivajući selam, time ustvari objavljuje da ne nosi sa sobom nikakvu opasnost, zlo ni nesigurnost po život, čast i imetak prisutnih. Sve ono što na takvom skupu ljudi kažu jeste njihov zajednički amanet, koji treba čuvati. O tome govori jedan hadis Božijeg Poslanika, s. a. v. a., koji kaže da su razgovori ljudi koji počnu sa iskrenim selamom ustvari njihov zajednički amanet. U rivajetima nalazimo da sve što se desi ili kaže na nekom skupu dvaju ili više ljudi, ni jedan od prisutnih nema pravo prenijeti bez saglasnosti svih prisutnih. U suprotnom, osoba koja to uradi smatra se izdajnikom, a tako će biti treti­rana i kod Allaha, dž. š., na Sudnjem danu. U 61. ajetu sure An Nur kaže se:

فَإِذَا دَخَلْتُم بُيُوتًا فَسَلِّمُوا عَلَى أَنفُسِكُمْ تَحِيَّةً مِّنْ عِندِ اللَّهِ مُبَارَكَةً طَيِّبَةً كَذَلِكَ يُبَيِّنُ اللَّهُ لَكُمُ الْآيَاتِ لَعَلَّكُمْ تَعْقِلُون

 A kad ulazite u kuće, pozdravite ukućane njene pozdravom od Allaha propisanim!

      Selam je Božiji dar kojim se prenosi poruka smirenosti ljudskih srca.

U 54. ajetu sure Al-An’am stoji:

وَإِذَا جَاءكَ الَّذِينَ يُؤْمِنُونَ بِآيَاتِنَا فَقُلْ سَلاَمٌ عَلَيْكُمْ كَتَبَ رَبُّكُمْ عَلَى نَفْسِهِ الرَّحْمَةَ أَنَّهُ مَن عَمِلَ مِنكُمْ سُوءًا بِجَهَالَةٍ ثُمَّ تَابَ مِن بَعْدِهِ وَأَصْلَحَ فَأَنَّهُ غَفُورٌ رَّحِيمٌ

      U spomenutom ajetu Allah, dž. š., obavezuje Poslanika na nazivanje selama: A kada ti dođu oni koji u riječi Naše vjeruju, ti reci: 'Mir vama!' Spomenuta preporuka može se tumačiti i na način da onaj koji dolazi i kome je selam upućen treba da shvati da Poslanik, s. a. v. a., iako poznaje skriveno o njemu, ipak to neće obznaniti.

      Zato se kao jedan od osnovnih uvjeta učenja i podučavanja navodi uzajamno povjerenje između učenika i učitelja, roditelja i djeteta. Bez tog povjerenja nema ni sigurnosti ni otvorenog razgovora. Ako dijete u svom roditelju ne vidi osobu od povjerenja, ono će tražiti nekoga drugog  kome će se povjeriti, ko će mu ulijevati sigurnost i uvažavati ga.

      Sa stanovišta psihologije i pedagogije dokazan je i potvrđen značaj ovog uzajamnog povjerenja. Povjerenje podrazumijeva brzo prelaženje preko grešaka djeteta koje odgajamo ili učenika kojeg podučavamo. Strogo kažnjavanje ruši uzajamno povjerenje i umjesto njega javlja se stanje straha od roditelja ili učitelja. Isto važi i za prijatelje. Prijateljstvo koje nije zasnovano na uzajamnom povjerenju nije zdravo, i takvo povjer­enje najlakše se ruši srdžbom. Ako ne prelazimo preko grešaka naših pri­jatelja, kvarimo prijateljstvo. Nedostatak povjerenja uzrokovaće da onaj ko se suočava sa poteškoćama neće dati nikome da mu pomogne nego će ih kriti u sebi. Spomenuti ajet sadrži sljedeće poruke:

- onaj ko se smatra glavom porodice treba misliti na svoju čeljad koliko i na sebe;

- on im treba ulijevati povjerenje i pouzdanje i

- ostali članovi porodice trebaju odgovoriti na selam i biti svjesni da je to znak mira, sigurnosti i uzajamnog povjerenja.

Pismo Imama Alija, a. s., upućeno Imamu Hasanu Mudžtebi, a. s., zapo­činje sljedećim riječima: “Od oca ostarjelog, koji je spreman na odlazak konačni, na preseljenje sa svijeta ovog (ovim riječima Imam Ali, a. s., skreće pažnju svom sinu da on u pismu ne želi ništa za sebe jer se njegov život na Ovom svijetu približio kraju, i pokreće njegove emocije izaziva­jući sažaljenje kako bi onaj kome je pismo namijenjeno lakše prihvatio sve ono šta mu se savjetuje) sinu koji je dio oca svoga, ali ne sinu koji je cijelo moje biće.” Posljednjim riječima želi reći da koliko god želi sebi do­bro, takvo isto dobro želi i svome sinu. Zato je uzajamno povjerenje jedan od osnovnih uvjeta pravilnog islamskog poučavanja, nakon isk­renosti i čistoće nijeta. Iako se često kaže kako nekažnjavanje nanosi ve­liku štetu pravilnom odgoju (npr. kada djetetu zaprijetimo da ćemo ga iši­bati ako nešto ne uradi), sa stanovišta islama veća je šteta od ispunjenja ovakvog obećanja nego od njegovog neispunjenja, jer tačno je da će dijete možda biti discipliniranije i poslušnije dok je pod kontrolom roditelja, ali će se nit njihovog uzajamnog povjerenja polahko raskidati.

   Privlačiti što je više moguće, a odbijati samo kada je to neizbježno

Ajatulah šehid Behešti, r. a., kazao je na samom početku Revolucije: “Privlačiti što je više moguće, a odbijati samo kad je to nužno.” Dakle treba prihvatati svakog koliko je to  višemoguće, a odbijati samo kada je to neophodno da bismo izbjegli neku veliku štetu ili zlo.

Ove riječi crpe se iz hadisa, na osnovu kojeg je ustanovljen jedan fikh­ski propis po kojem se kazna na koju je neko osuđen neće izvršiti ako se pojavi i najmanja sumnja da postoji zakonska ili pravna smetnja da se ta kazna izvrši. Naprimjer, ako neko počini neko krivično djelo te se u dokaznom postupku odbrane ukaže na mogućnost da okrivljeni u vrijeme činjenja djela možda nije ni bio pri svijesti, to će biti dovoljan razlog da se kazna i ne izvrši. Poslanik, s. a. w. a., je rekao: “Za Islam i muslimane veće je dobro u tome da neko ko je počinio neko loše djelo izbjegne kaznu, nego da neko bude kažnjen za nešto što nije uradio.”

Jedan od osnovnih uvjeta ispravnog odgajanja jeste uspostavaljanje međusobnog povjerenja, a jedna od formalnih garancija tog povjerenja jeste i selam. Iz ovih načela vidimo zašto islam toliko govori o ogovaranju kao jednom od velikih grijeha, zato što je ono način rušenja jedne du­hovne sigurnosti i povjerenja u društvu, a ta duhovna nesigurnost i psi­hička uznemirenost teža je od fizičke opasnosti jer ona ruši temelje jednog društva. Samo ono društvo čija je duša zdrava može se kretati putem za­jedničkog usavršavanja.