Home :: Mapa stranice :: Prikaz knjiga :: Naša izdanja :: Knjige :: Knjiga gostiju :: Predavanja  
Navigacija

Home

IZVORI

Kur'an
Kur'an predavanja
Nehdžul-belaga
Sahifa 
Ehlul-Bejt 

FILOZOFIJA

Islamska filozofija 
Logika

TEOLOGIJA

Akaid
Tefsir
Fikh
Poslanstvo
Bit islama
Ahlak
Medicina
Karakteristike islama
Sekularizam ili vjera
Irfan
Irfanske teme
Odgoj
Samospoznaja

BIBLIOTEKA

Naša Izdanja
Ostale knjige
Prikazi Knjiga
Tekstovi

Pitanja i odgovori
Pitaj

Odgovori
 
čitanje e-maila 
Online

trenutno posjetilaca  
 

 

Na vaša pitanja odgovara

Prof. Akbar Eydi

 

Pitanje:Esselamu alejkum, moje pitanje glasi dali je uopšte bitno na koji način musliman obožava Allaha dž.š mislim kojeg je pravca akaidskog uzimajući u obzir da smo svi pripadnici kible i svjedočimo Allahovu jednoću i svjedočimo da je Muhammed njegov Poslanik. Jesu li svi Islamski pravci ispravni na neki način ili samo jedan od njih, Allah vas nagradio.

ODGOVOR

PITANJE:Imam jedno pitanje koje na prvi pogled izgleda neobicno ali sve jedno volijo bi sa nekim razmjeniti misljenje pa ako ima neko da da bi to malo prodiskutovo samnom bilo bi mi drago. Ja sam ovo pitanje vama slao prije dva mjeseca medjutim nema odgovora pa evo da pokusam ponovo. U muslimanskoj i jevrejskoj religiji ili tradiciji je obavezno obrezivanje muske djece i to je vremenom skoro postalo jednim od najvaznijih obiljezja pripadnosti islamu. Koliko je to ispravno po Serijatu ja nebi sad o tome vec mene zanima jedna druga stvar. Ako podjemo od cinjenice da je COVJEK ALAHOVO VELICANSTVENO DJELO i i da se prijeti zestokom kaznom svakom onom ko to djelo oskrnavi. Druga stvar je da je Allah covjeka stvorijo savrsenim i da nikakva mjenjanja nisu preporucena ni dozvoljena onda se postavlja pitanje.Jeli Allah covjeka stvorijo savrsenim i sad ljudi to savrsenstvo unakazuju iz nama nepoznatih razloga ili  Allah covjeka nije umijo stvorit savrsena pa ga sad ljudi moraju dogradit da bi tek tad postao savrsen?
Posto se djeca mogu obrezat odma po rodjenju onda su se mogla i radjati obrezana. Za razlog da se to radi iz higijenskih razloga mogu samo da kazem da sve ono sto se cisti kako treba i koliko treba po pravilu neuzrokuje nikakve probleme pa tako i taj dio ljudskog tijela.Ako bi isli tom logikom ljudi bi prvo trebali povadit sve zube jer ako ih ne peru onda dolazi i do problema ali niko to neradi vec naprotiv trose se enormna sredstva na zastitu zuba onakvih kakvi jesu jer samo onakvi kakve in je Alah dz. s stvorijo sluze covjeku na naj ljepsi nacin.Zasto bi samo jedan dio ljudskog tijela bio izuzetak. Neki kazu da je Adem a.s nakon sto su mu se ukazala stidna mjesta a zbog grijeha koji je pocinijo odlucijo da kao zrtvu, zrtvuje taj dio tijela. Uredu, on je bio odrasla osoba koja je u neku ruku i mogla da u svoje ime odluci ili nijet ucini da zrtvuje dio svoga tijela (koje nije njegovo) ali ja pitam: Dali je iko dao pravo odredjenom covjeku ili zeni pa makar bili otac ili majka da onoj tek rodjenoj bebi koja je tek dosla na ovaj svijet i koja nije jos ni progledala otkida dio njegova tijela i vrsi nekakve krvave rituale u ime necega sto jos niko nezna ili nece da pojasni.
Eto toliko pa bujrum svi odgovori i misljenja su dobrodosli samo molim vas bez suvisnog filozofiranja i mudrovanja da onako argumentovano porazgovaramo o ovoj temi.

ODGOVOR

esselamu alejkum dragi shejh.d ali je istina da su prva dvojica halifa nepravedno oduzela hilafet Aliju r.a? ako je istina sta to znaci? jesu li u tom slucaju bili nepokorni Poslaniku a.s koji je tragicnog cetvrtka trazio pero i papir da zapise ashabima bitne stvari pa su ga oni povisenim glasovima uzrujali tako da nije zapisao to sto je htio jer su pojedini od ashaba rekli da je dovoljna Allahova knjiga za uspjeh (umer)ja sam sunija ali sam zaista zbunjen sa nekim istorijskim podacima(fadek,osmanovo ubistvo,hadis iz Muslimove zbirke o psovanju Alija r.a itd pa vas molim da mi objasnite kakav je status sa prvim halifama ,naravno shijski stav.mubarak ramadan

odgovor

Da li muz ima pravo da zeni zabrani druzenje ili povremeni odlazak kod zena vjernica u njegovoj odsutnosti ako je on odsutan po 2-3 mjeseca.  Jeli to na neki nacin izolovanje zene nepravedno ako zena trazi dozvolu a muz nije saglasan obzirom da se radi samo zenama vjernicama. Svjesna sam zabrane o izlasku bez dozvole muza ali se pitam da li je to u redu da se u potpunosti zabrani zeni kontakt na ovakav nacin?

ODGOVOR

Odgovor na pitanje u svezi pojma "Imamet"

Odgovor na pitanje o objavi Džibrila
Odgovor na pitanje u svezi termina i pojma "ši'ja"

Esselamu aljekum!
U posljednje vrijeme se sve vise zanimam za pitanje bezgrijesnosti Bozijih poslanika. U tom traganju naišao sam na 19 ajet sure Muhammed koji me malo zbunjuje a koji glasi:\" Znaj da nema boga osim Allaha! Traži oprosta za svoje grijehe i za vjernike i za vjernice! Allah zna kud se krećete i gdje boravite.\"
Molim vas da mi objasnite ovaj ajet sa posebnim osvrtom na ovaj dio koji govori o tome da Poslanik traži oprosta za grijehe, te ako je bezgriješan zašto traži oprosta?
Sa selamima i dovama!

ODGOVOR

Pitanje: Pročitao sam da se naša vjera neće upotpuniti dok ne budemo vjerovali da se ono sto se desilo nije moglo izbjeći pa me interesuje kako u sklopu s ovim posmatrati  pitanje hilafeta i mišljenje šijske uleme o tome, izreku sam pročto u nehdžul belagi i prenosi se od hazreti Alija?

Odgovor na pitanje:

 Objašnjenje uglednika je da sve dok ne budemo imali takvu vjeru u Allaha, slavno je Njegovo ime, da je On Upravitelj i Nadziratelj cijelog svijeta i svake stvari koja obituje u tom svijetu, naša vjera u našeg Gospodara će biti manjkava, ali ovo ne znači apsolutnu prisilu ni prinudu Božiju, već to znači da mi unatoč Božanskoj svemoći posjedujemo stanovitu moć izbora i da ta moć izbora ostavlja svoje učinke na nas, u skladu s Kur'anskim ajetom:…zaista Allah neće promijeniti situaciju jednog naroda dok taj narod ne promijeni sebe, što znači, ukoliko mi loše izaberemo, loši će nam biti i rezultati našeg djelovanja, a ako pak dobro izaberemo, onda ćemo priskrbiti Božije blagodati.

Shodno rečenom i u skladu sa naučavanjem sljedbenika Ehli Bejta a.s. čovjek niti ima potpunu prisilu, tj nije u stopostotnoj mjeri prinuđen propisanom mu sudbinom ali nije ni u apsolutnoj slobodi, čime bi se, neuzubillah, Uzvišeni Bog lišio svoje apsolutne moći i stavio u svojevrsnu izolaciju.

I vi nećete poželiti ništa osim ono što želi Allah - u okviru onoga što Uzvišeni želi nalazi se i čovjekova sloboda izbora i donošenja odluka. No čovjekova sloboda izbora i moć donošenja odluka nikada nije suprostavljena apsolutnoj Božijoj moći i Božijem ravnateljstvu nad svim.

A kada je u pitanju šiitski stav o četiri Hulefai rašidina - oni nikada nisu izabrani od strane Boga niti od strane poslanika, oni su izabrani od strane ljudi.

Ebu Bekr je npr. izabran od strane ljudi. Omer je izabran od strane Ebu Bekra a Osman od strane šure (vijeća).

 

Pitanje: Primjetio sam da pripadnici džaferijskog mezheba čekaju sa iftarom u odnosu na vrijeme uobičajeno kada se mi iftarimo te da spajaju neke namaze.Možete li  mi objasniti ove neke razlike?

Odgovor na pitanje:

Na osnovu džaferijskig mezheba i fikha vrijeme namaza je u skladu sa uobičajenim vremenskim računanjem. Samo je vrijeme akšam namaza pomjereno za otpriliko 15 – 20 minuta u odnosu na ehlisunetsko akšamsko vrijeme, a to je zbog razlike u shvaćanju zalaska sunca. Četiri mezheba (hanefijski, šafijski, malikijski, hambelijski) tvrde da sumrak, tj  akšam, nastupa  upravo u ono vrijeme kada se ukloni sunčana lopta, iako se još uvijek vide sunčeva ozračja  na horizontu. No šiijtski mezheb koji slijedi tradiciju Ehli bejta veli da sumrak nastupa onda kada na horizontu nestane i sunčeve lopte ali i njena ozračja – što uslovljava vremensku razliku u odnosu na prethodni slučaj za oko 15 do 20 minuta, a to i nije tako važna stvar.

Spajanje namaza

 Džaferijski mezheb dozvoljava spajanje akšama i jacije u bilo kojem vremenu od početka akšamskog vremena do pola noći. Isto tako spajanje podnevskog i ikindijskog namaza u bilo koje vrijeme od početka podnevskog namaza do kraja ikindijskog namaza. Džaferijski mezheb drži lijepim djelo (mustehab) odgoditi ikindijski i jacijski namaz za izvjesno vrijeme, ali ovo odgađanje ne smatra se farzom.

 

Pitanje: Mislim da trenutno muslimani nisu u stanju niti spremni da budu nosioci svjetske civilizacije, sta je potrebno da bismo vratili svoj dignitet, koji je put da ponovo povratimo svoje dostojanstvo i  iskoristimo snagu nase vjere koja za razliku od nas koji je slijedimo ima snagu da bude vodilja?

Odgovor na pitanje:

To što osjećate žalost i tugu zbog muslimanske pocjepanosti i podijeljenosti čini nas zadovoljnim. Jer ukoliko bi svi muslimani osjećali bol i žal zbog razjedinjenosti onda bi se oni posigurno svi okupili oko Kur'ana i sunneta časnog poslanika s.a.v.a., i djelovali bi u skladu sa Kur'anskim ajetom. Držite se svi čvrsto Allahovog užeta i nerazjedinjujte se. Samo u ovom slučaju bi moglo doći do povratka moći i snage muslimanske zajednice. Ali nažalost sve dok je ove razjedinjenosti i raskola i međusobnog gloženja, mi muslimani ličimo na onu osobu koja reže granu na kojoj sjedi te nesvjesna da će sa presjecanjem grane i sebe uništiti. Ali ovaj vahdet i jedinstvo muslimana će se onda priskrbiti kada svi muslimani poput vas budu osjećali bol zbog razjedinjenosti – i ovaj vaš bol i tuga polučuju mnoštvo vrlina, jer s porastom pristalica takvog shvaćanja jednog dana će ako Bog da zavladati vahdet među muslimanima.

 

Pitanje: Dali priastalice džaferijskog mezheba klanjaju teravih namaz uz ramazan?

Odgovor:Teravih namaz

Sa stanovišta naučavanja Ehli Bejta uz ramazan se klanja hiljadu mustehab (dobrovoljnih rekjata namaza). Njihovo obavljanje se tiče pojedinca i isti se ne klanjaju u džematu. Obavljaju se po sljedećem sistemu:

Od početka ramazana do 20. noći svaku noć po 20 rekjata (20x20=400); 19., 21., i 23. noći se na 30 redovnih dodaje po 100 rekjata (3x130=390), a ostale noći od dvadesete do zadnje noći ramazana svaku noć se klanja po 30 rekjata (7x30=210), što sve ukupno iznosi 1000 rekjata (nafile – teravih namaza). Stim što naglašavamo da je onih 100 rekjata u one 3 svete noći odvojeno od 20 i 30 rekjata koji se klanjaju u ostalim noćima. Ističemo da se ovih hiljadu rekjata ne ubraja u obavezne farz namaze i upravo iz istog razloga nije preporučeno njihovo obavljanje u džematu.

Postoji 11 rekjata noćnog namaza i također - podnevne i ikindijske i akšamske jacijske nafile, koje sveukupno iznose 34 rekjata svakodnevno. Ukoliko se saberu sa farz rekjatima noćnih i dnevnih namaza, ukupno iznose 51 rekjat, a može se kazati da postoje 100 vrsta nafila namaza.

Samo su obavezni slj. namazi – dnevni namazi, ajet namazi (koji se klanjaju za vrijeme zemljotresa i pomračenja mjeseca i sunca), dženaza namazi umrlom, nadoknađujući namazi koje obavlja najstariji sin za umrlog oca, kao i namazi za koje se neko zavjetuje da će ih posigurno obaviti.

 

Neka nam Uzvišeni svima da lijepu posljedicu i svima hairli kraj.

 

Imam 26 godina.  Potičem iz porodice koja  je muslimanska ali dugo niko u njoj nije prakticirao islam. Volio bih kad biste me uputili na neku literaturu koja će mi pomoći u prvim koracima, pošto većinu literature koju sad mogu naći ne  shvatam baš najbolje a često me  i dovodi u sumnju

Kada bismo znali kojim jezikom govorite, u tom slučaju bismo vam mogli bolje pomoći, no nadamo se da ćete sa ovim našim odogovorom barem donekle otkloniti vaše sumnje. Osim toga, napominjemo vam da se na našem sajtu nalazi knjiga pod imenom Karakteristike Islama koja bi vam donekle mogla pomoći i s kojom biste se malo bolje mogli upoznati sa osnovnim postulatima Islama. No znajte svaka sumnja koja je razlogom istraživanja jeste sveta sumnja i ona zavređuje pažnju. Po tumačenju nekih velikana: „sumnja je dobra u prolazu, ali nije dobra kao stalno stanište. “ Ako Bog da, nadamo se da ćemo se u kasnijim pitanjima i odgovorima moći bolje upoznati i da ćemo na planu boljeg upoznavanja Islama moći dati potpunije odgovore.

 

       Bavim se pisanjem priča i pjesama, dobrim dijelom od toga i živim, no nedavno sam čitao jedan od tekst od Seyid H. Nasra kojeg i vi često  objavljujete na vašoj stranici i u tom tekstu sam pročitao kako je roman kao forma nastao na Zapadu kao pokušaj nalaženja nadomjestak za molitvu pa me interesuje koje pisanje  može a koje ne može po islamu.

 

Odgovor: Sa stanovišta Islama uopćeno se može kazati svaka stvar koja pomaže čovječijem razumu i prosvješćivanju – tj. koja pomaže pomaže u uspostavi čovjekove sreće na Dunjaluku i na Ahiretu, što će reći da čovjeku donosi napredak i na materijalnom i na duhovnom planu – vrijedna je i sveta. Međutim, za ovo bi se trebao dati detaljniji i precizniji odgovor. Ali to što zapadnjaci nastoje roman kao pisanu formu napraviti nadomjestkom za dovu i ibadet, izuzimajući svjesne i nenamjerne predrasude i neprijateljstvo, možemo slobodno kazati da potrebitost prema dovi i ibadetu se ne može ničim nadomjestiti, jer oni predstavljaju iskonske čovjekove potrebe, a pošto mnogi ne poznaju istinsko značenje dove i ibadeta, onda su oni krenuli u potragu za nadomjestkom za iste. Potraga za alternativom se događa onda kada se osjeti potreba za nečim takvim, jer u protivnom ne bi za tim ni tragali. Prema tome potrebno je imati više kontakta sa dovom koja je u zbilji let duše i za ibadetom koji predstavlja istinsku slobodu čovječiju.

Mi ćemo, ako Bog da, u docnijim pitanjima i odgovorima obratiti više pažnje na dovu sa aspekta psihologije gdje ćemo ustanoviti da roman, kao forma, apsolutno ne može biti zamjena i nadomjestak za dovu i ibadet. Prema tome samo potpuna svijest u odnosu na dovu i na ibadet predstavlja ispravan put sučeljavanja sa rečenim problemom. S nadom, do viđenja.

 

Često nailazim u našim knjižarama razne vrste  zbirki dova pa me interesuje  trebam li se trudit  da učim dove na arapskom jeziku ili mogu   svoju komunikaciju s dragim Bogom  vršiti kako sam i navikao na svom jeziku. Ovdje mislim na svakodnevno obraćanje Bogu gdje  Mu se obraćam na svom jeziku. Jasno mi je da namaz i ostali propisani ibadeti trebaju biti na arapskom.?

Odgovor: Općenje i komuniciranje sa svojim Uzvišenim Gospodarom predstavlja onu stvar koja je položena u fitret i bitak svakog čovjeka. Zato jedna mudrost kaže: “Puteva prema Bogu je isto onoliko koliki je broj duša ili osoba”. Što će reći da svaka osoba u svojoj dubini ima potencijal da uspostavi kontakt sa svojim Gospodarom. E prema tome, generalno kazano, svako, na svakom jeziku i u svim uslovima, može sa Uzvišenim Bogom općiti, komunicirati i iskazivati svoje želje i tajne. Kao što bi kazao Dželaludin Rumi, poznatiji kao Mevlana, najuzvišenija veza se može uspostaviti između Slavljenog Gospodara i njjegovih robova kao i između samih Božijih robova.  

 

Koliko li je samo Hindusa i Turaka koji zbore istim jezikom

a koliko li je samo Turaka koji su jedni drugima stranci

 

Mevlana ovim hoće kazati koliko li je samo Turaka  koji se srčano međusobno ne razumiju, a koliko li je s druge strane Turaka i Hindusa koji srčano govore istim jezikom – e prema tome srčana veza je zbiljska veza, a ne jezička veza.

 

Jezik zemljaka, jezik je tuđinca,

Jezik srca iz različitih zemalja isti je jezik. [1]

 

Prema tome može se dova upućivati na svakom jeziku i na bilo koji način se može iskati od svoga Gospodara. No, obzirom da su Božiji poslanici i evlije smatrali da je dova jedno od najjačih sredstava za stizanje do cilja, upravo zato da ne bi svaka osoba na svoj način izražavala svoje želje i formulacije dova, bolje je da se njena forma preuzme od velikana vjere te da se moli na specifičan način na koji su se oni izražavali, čime se postiže punina i cjelovitost dove. Shodno rečenome, učenje dova je praksa koja je potpuno utemeljena i koja je na najbolji način prezentirana od strane časnog poslanika Islama ili njegovih časnih ashaba i Ehli bejta. Stoga se treba korak po korak upoznavati sa smislovima i značenjima dova i njihovih duhovnih sadržaja.  

Iinša'llah da Vas Uzvišeni Bog uputi da stignete do Istine, da spoznate stvarni smisao dove, te da svoje tajne i svoje potrebe uspijete prenijeti na valjan način svome Gospodaru.

 

P. S. Stim što treba imati na umu da upućivanje dova na arapskom jeziku znači držati se osovine Vahdeta jer je upravo arapski jezik jedan od faktora opstojnosti vjere i on je prepreka unošenju anarhije i nereda u obredoslovlju Islama.


 

[1] Mesnevija, prvi svezak,str. 1205,1207

 

Nedavno sam potaknut  vazom  našeg efendije počeo  više vremena posvećivati učenju o islamu, tu sam na prvo mjesto sebi postavio obavezu da podrobno pročitam prijevod Kur'ana i našao sam dosta nekih  stvari u Kur'anu koje su vjernicima dopuštene u pravilu, bar sam ja tkao shvatio, a u našoj bosanskoj sredini  se smatraju pokuđenim (višeženstvo na primjer) pa me interesuje gdje mogu naći  neku knjigu sa objašnjenjima kur'anskih ajeta i stepenima važnosti određenih naredbi jer sam iz ovog do sada shvatio da sve naredbe iako meni kad ih čitam izgledaju jednako važnim nemaju istu težinu ?

 

Odgovor:Prije svega želim naglasiti vrijednost imama vašeg džemata koji je u vama kreirao ljubav prema  Islamu i ljubav u srcima drugih mladih, te stoga za tog efendiju upućujem dovu za njegov blagoslov od strane Uzvišenog Gospodara. Vama takođe čestitam za vašu ispravnu odluku da se bolje upoznate sa Islamom i njegovim naučavanjima, da krenete u istraživanje kako biste usavršili svoju ličnost. Sigurno da ste krenuli sa najbolje polazne stanice. Kur'an-i kerim je jedina knjiga koja može čovječanstvo valjano uputiti i uzdignuti ga do najvećih vrhova insanijata i morala i na najbolji način može urediti društvenu zajednicu. Ali sve je to uslovljeno time da previše ne žurite, da hodite smjerno i pažljivo, da ne presuđujete i ne donosite odluke prije vremena, da vaše dileme prezentirate stručnjacima u dotičnoj oblasti, te da potpuno slobodno i na osnovu vlastitog promišljanja i pronicljivosti prihvatite  prezentirane odgovore.

Na koncu, ukoliko bismo znali na kojim jezicima komunicirate, mogli bismo vam u tom slučaju dati bolja uputstva. S nadom da ćemo se vidjeti i da ćemo uspostaviti bolji i prisniji kontakt zarad zajedničkog nam cilja. Upravo kao što Mevlana ističe, srčane veze su te koje vode do zajedničkog cilja, a to ide posredstvom ispravnog Islama i časnog Kur'ana – u čemu je sazdana snaga i moć muslimana svijeta.

 

Ljudi u mojoj sredini često odlaze  kod nekih starijih osoba da im saliju stravu ili da im propišu neki lijek za bolest. Sve ove osobe se pozivaju na islam i Kur'an kad to rade a ja nisam o tome našao ništa u Kur'anu pa me interesuje vaš odgovor. Može li to čovjek činiti ili je dužan samostalno da se bori sa tim teškoćama?

Odgovor: Sa stanovišta Kur'ana i Islama i šta više svih pejgambera Božijih, Bog je stvorio čovjeka razumnim i pametnim i to je najveća prednost koju je Uzvišena Kreacija podarila čovjeku. Svaka stvar i svaka odredba koja biva razlogom da se ova velika moć i snažni čovjekov potencijal umanji sa stanovišta Islama je haram i nedopušten. Jedan od razloga zabrane pijenja alkohola i konzumiranja droga je upravo u tome što one umanjuju čovjekove intelektualne potencijale i neutrališu snagu njegovog razuma - te stoga urušavaju čovjekovo ukupno dostojanstvo. Baš zato, gatanje, saljevanje strava i slične rabote,  koje su na tragu slabljenja čovjekovog razuma i svijesti, su pokuđeni i protiv takvih pojava se treba boriti. Ali ta borba treba biti ispravna i razumna, tj. takve osobe treba osvijestiti i pokazati im da je njihova najvrjednija strava i najbolji alternativni lijek upravo u njihovom aklu, razumu, i da samo njihov intelekt može prirediti lijepu budućnost, a također i njihove manjkavosti iz prošlosti može otkloniti i neutralisati.

 

„Srcem svojim je godinama od Nas svijet tražio

Ali ono što je sam imao to je zanemarivao“ (Hafiz)

 

Kada nam je Uzvišeni Gospodar podario najbolje „strave“ i najbolje „proroke“ oličene u našem razumu, zašto da se onda, u liku prosjaka, obraćamo lažljivim gatarima i prorocima!? Sam duh Islama u osnovi mrzi i prezire ovakve postupke.

 

Ima li post šutnje u islamu. Tj. da li bi praktikovanje takve vrste posta bio u konfliktu sa islamskim propisima a ako ne bi ima li zabilježen oblik takvog posta?

 

Post šutnjom u prošlosti, prije Islama bio je uobičajen i stoga Časni Kur'an isti spominje u slučaju hazreti Isa i Merjeme a. s.

فَكُلِي وَاشْرَبِي وَقَرِّي عَيْنًا فَإِمَّا تَرَيِنَّ مِنَ الْبَشَرِ أَحَدًا فَقُولِي إِنِّي نَذَرْتُ لِلرَّحْمَنِ صَوْمًا فَلَنْ أُكَلِّمَ الْيَوْمَ إِنسِيًّا

Pa jedi i pij i budi vesela! A ako vidiš čovjeka kakva, ti reci: “Ja sam se zavjetovala Milostivom da ću šutjeti, i danas ni s kim neću govoriti. (Merjem, 26)

 

Stoga su neki mufesiri kazali da je ovo bila prva naredba Isa a. s. upućena njegovoj majci koju je on zvanično uputio, a vezano za nijet da se posti, što je Uzvišeni Bog njoj učinio obavezom - da bi se ovim suprostavilo lažima i prevarama koje su se tamo javljale. Ali u Islamu ovakav post nije našao utočište, već su, shodno hadisu, kazali: “Šutnja jezikom je jedan od faktora prijemćivosti posta.” Naravno, ova šutnja se podrazumjeva na onim mjestima gdje imamo naredbu da se tamo ne govori u skladu sa specifičnim uslovima tog mjesta. Sa irfanskog i moralnog aspekta šutnja ima izrazitu vrijednost kao što je to istaknuto u hadisu o Miradžu, da duga šutnja jezikom proizvodi mudrost i srčanu spoznaju u čovjeku.

Također ovim želimo istaći da sve navedeno ima svoje uslove. Nekada je govorenje farz, a nekada je šutnja farz – dakle potrebno je izvagati uslove i ustanoviti koji je od ovih prioritetniji. Ali generalno kazano šutjeti i ne govoriti puno sa irfanskog i moralnog aspekta, polučuje mnoštvo blagodeti i takvo šta je preporučeno i u brojnim hadisima časnog poslanika.

 

Pročitao sam da namaz u džematu ima 27 puta veću nagradu pa me interesuje ako sam poslovan čovjek i borim se da klanjam sve namaze u njihovo vrijeme ali kako sam u pokretu činim to na raznim mjestima i često sam zbog okruženja u kom se krećem, da li je meni uskraćena puna nagrada namaza?

Odgovor:Upravo kao što ste kazali  namaz u džematu posjeduje visoku vrijednost i čak mu je sevap mnogo viši od onoga što ste vi istakli (27 puta). Ali to što ste stalno zauzeti poslovno i to što nastojite namaz otklanjati u prvom njegovom vremenu i to je pokazatelj vrline i visoke vrijednosti, i to sa dva aspekta:

a.       prvo sam je časni poslanik Islama s. a.v. a. kazao: „Onaj ko čini trud i ulaže napor zarad prikupljanja opskrbe svojoj porodici (da ne bi bio potrebit i ovisan o drugima) poput je mudžahida na Božijem putu”;

b.      i drugi je taj, kao što to sugeriše izreka Božijeg poslanika s. av. a. :“Vjernikov nijet je bolji od njegovog djela“

Sama Vaša želja da težite da obavljate namaz u džematu, a što ti životni uslovi ne dozvoljavaju, ako Bog da, će ishoditi da Vam Uzvišeni Bog podari nagradu džematskih namaza. Neka Vas Uzvišeni Bog obaspe svojim blagoslovima i učini Vaš život uspješnim u svim aspektima, te da Vam omogući da budete sudionici u sevapima onih koji klanjaju džematile namaz, bez da se njima išta uskrati.

 

Da li današnji moderni sistem komunikacije putem interneta predstavlja kršenje islamskih propisa budući da se u jednoj drugoj vrsti intime dvoje ljudi ipak osamljuju iako su kilometrima daleko jedno od drugog?

 

Odgovor:Upravo kao što ste kazali, ukoliko bi vas ovo internetsko komuniciranje i časkanje povelo u pravcu  grijeha i loših misli, u ono što ističete - da se osjeti ta intimna vezanost sa suprotnim polom, tako šta je haram po Islamu. No ukoliko je riječ samo o naučnom komuniciranju ili ćaskanju o društvenim temama, ili ako je to pripravak za širenje Islamskog svjetonazora i zakona vjere, u tom sluačju nema prepreke.

 

Imam nekoliko prijatelja  koji slijede kako kažu školu ehlul bejta i vidio sam da uz ramazan  kasnije se iftare nego svi mi pa bih volio da mi date odgovor u vezi za  tim pošto se približava mjesec  posta. Nisam od ljudi kojima smeta drugo i drugačije al volim imati odgovore. Pošto su me često upućivali na vašu stranici držim da ste kompetentni da mi ukratko opišete  namaska vremena po toj pravnoj školi?

Odgovor: Kao što znate u Islamu postoji pet zvaničnih mezheba od kojih je jedan onaj koji slijedi propise proizašle od časnog poslanika Islamai koji su preneseni od strane njegovog Ehli bejta (koji sačinjavaju 12 osoba poznatih kao imami Ehli bejta, prvi od kojih je hazreti Imam Ali, a zadnji od kojih je hazreti Imam Mehdi a. s. ).

U zbilji svih pet mezheba pripisuju se poslaniku i Qur,anu i svi oni u osnovi i temeljima nemaju puno razlika – osim što se ovi mezhebi razlikuju u metodologiji što prirodno uslovljava i njihove neke razlike u fikhu. Namaz koji je spomenut obavlja se na način koji proističe iz tradicije Ehli bejta i nema razlike sa namazima drugih mezheba - osim u tri stvari:

a.       u namazu Ehli bejta ruke se ne vežu, već se spuštaju dolje.

b.      nakon učenja sure Fatiha, svaka nova sura se počinje bismilom, baš kao što je to učinjeno i u Kur'anu, i svaka sura se uči do kraja,

c.       u ovom mezhebu sedžda se mora vršiti na zemlji ili na nečemu poput kamena, drveta i sl. No sedžda na stvarima koje se jedu, kao što su pšenica, pirinač, voće povrće i sl. ili na odjeći, pamuku i sl. tome – nije dozvoljena.

A što se tiče mjeseca ramazana i iftara u njemu: Postoje sporenja u tom smislu šta je to sumrak i kada tačno počinje iftar. Četiri mezheba (hanefijski, šafijski, malikijski, hambelijski) tvrde da sumrak, tj  akšam, nastupa  upravo u ono vrijeme kada se ukloni sunčana lopta, iako se još uvijek vide sunčeva ozračja  na horizontu. No šiijtski mezheb koji slijedi tradiciju Ehli bejta veli da sumrak nastupa onda kada na horizontu nestane i sunčeve lopte ali i njena ozračja – što uslovljava vremensku razliku u odnosu na prethodni slučaj za oko 15 do 20 minuta, a to i nije tako važna stvar.

Ali ono što je posigurno jasno i što decidno proističe iz časnog Kur'ana kao i pejgamberovog suneta, a što potvrđuje i zdrav razum, jeste to da je vahdet i jedinstvo Poslanikovog ummeta s. a. v. a. jedno od temeljnih i najvažnijih načela Islama nakon prihvatanja tewhida Božijeg, poslanstva i Sudnjeg dana - što su tri temelja principa Islama. Po ovom pitanju ni jedan musliman, a niti razuman čovjek, nema sumnje ni dileme. S nadom da će doći dan kada će se uspostaviti vahdet Islamskog ummeta, te da će nastupiti vrijeme mudrosti i vjerske pronicljivosti muslimana i da ćemo se moći osvjedočiti porastu moći i snage muslimana širom svijeta.

Na kraju od Uzvišenog Gospodara, neka je Uzvišeno Njegovo ime, molim da ove moje odgovore ukabuli, te da nas sačuva od posrtaja i skretanja, da nam podari oštroumnost da nas na putu vjere i promicanju propisa Kur'ana časnog učini uspješnim i da nas učini zbiljskim tragaocima za Istinom, gdje god da se nalazili na Ovom prostsranom svijetu, te da nas podrži i uputi na Pravi put.

Amin RABIL ALEMIN.

 

Pretraga stranice
 
Search this site powered by FreeFind

Mapa stranice


 
posjeta ove godine

 

Početna stranica

11.krug odgovora

10. krug odgovora

9. krug odgovora

8. krug odgovora

7. krug odgovora

6. krug odgovora

1-5 krug

 

 fondacija "Mulla Sadra" u Bosni i Hercegovini