Pitanje
Kako islam gleda na moral danasnjice, i da li to odobrava? da li je moguce  danas biti moderna i moralna vjernica?

Odgovor

 Islamski pogled na moral i uzvisene čovjekove vrline, ne mjenja se  promjenom vremena. Islamski pogled na moral danas, isti je kao jučerasnji pogled na moral, kao sto će biti isti i sutra, a taj  pogled je isti kao sto je danas i u proslosti.
 Međutim, kada se ovo kaze, to ne znači da su propisi i zakoni  vjere zanemarili drustveni pokret i potrebe koje vrijeme iziskuje, ili pak da na to ne obraća paznju, ili pak da se suprotstavlja pokretu,  napretku, industriji...
 Ovo također nije ni u značenju da vjera čovjeka stavlja na  tačku između dvije mogućnosti od kojih jednu treba odabrati: ili vjeru ili dunjaluk, pa da bi čovjek morao pod prisilom odabrati moral i vjeru i na taj se način lisio civilizacijskih napredaka, ili pak da odabere modernizam i da se zauvjek oprosti od vjere i morala. Ovakvo bi shvatanje bilo pogresno shvatanje i vjere i znanosti i naučnih napredaka.
 Islam niti ima ovakvu vrstu logike niti je pak prihvata.  Niti je ova logika ustanovljena na ustrojstvima stvaranja niti na čovjekovom fitretu. Već kako to kaze Sehid Murteza Mutahari, u pitanju je treći put, drugačija vrsta logike. Islam ne samo da se ne protivi napretku, već ga preporučuje. Islam markira potrebu upoznavanja sa svijetom i koristenjem zakona koji vladaju njime, a to je upravo razvoj industrije i tehnologije. Temeljni cilj islama jeste stizanje do sreće i postizanje zbilja i načelnih spoznaja koji se oslanjaju na zakonima stvorenoga svijeta. Međutim, neophodno je ispravno shvatiti i vjeru i njena fiksna načela kao i promjenjiva, te njihovu međusobnu relaciju. Kao sto treba shvatiti i razumjeti znanstvene zbilje i ostvarenja te shvatiti intenciju modernizma, napretka i izuma. Ukoliko se ovo dvoje na ispravan način spoznaju postat će jasno da vjera ne samo da nema nista protiv industrijskog i tehnoloskog napretka, već da potencira i savjetuje da se ta vrsta napretka ostvari.
 Obratite paznju na sljedeći kur'anski ajet: On vas od Zemlje stvara i daje vam zapovijed da gradite na njoj! Zato Ga molite za oprost, i pokajte Mu se, jer Gospodar moj je, zaista, blizu i odaziva se. (Hud, 61)
 Riječ iste'merekum fiha u originalu na arapskom jeziku, je za nas vazna, ona znači izgradnju, iskoristavanje, izvođenje nečega iz prirodnog stanja, to su čovjekove duznosti na zemlji. Upoznavanje zakona, ruda, resursa, uočavanje relacija koje postoje u svijetu, ostvarenje veza sa ljudima sve su to uvjeti da bi se ostvarila izgradnja i da bi se koristilo i da bi se moglo izvoditi iz prirodnog stanja ono sto je trenutno na zemlji. A sve to vidimo da se desava pod naredbom Bozijom. On je taj koji prelazi preko greski, u granici normalnog ne apsolutno, On je taj koji ispunjava vase teznje i zelje, da On vam je blizu.
Činjenica da zivimo u univerzumu u kojem je ustrojstvo toliko tačno i precizno i postojano da se mogu predvidjeti pokreti nebeskih tijela, mogu se napraviti mape mjesečevih mjena, zna se tačno kada će biti pomračenje Sunca i Mjeseca, sve je to samo zahvaljujući tome jer je Stvoritelj Sveznadar i Mudar. Eh sada, ako je s te strane situacija takva, zar je moguće da zakoni vjere i svjetli propisi koje propisuje isti Taj Mudri i Moćni Stvoritelj, budu drugačiji?
 On ako kaze: idite ispitujte zakone svijeta, i ne samo golim okom, već se pomozite najsavremenijim instrumetarijem, i ne samo jednom, već hiljade puta, ali, nikada u stvaranju nećete naići na koliziju, na oprečnost i odudaranje. (prvi ajeti sure Mulk) Zasto je to tako? Iz prostog razloga jer je svijet djelo Boga, čije je znanje apsolutno, čija je moć i mudrost neograničena. Isti Taj Bog, u vezi Knjige koju objavljuje, tj. Kur'ana časnog kaze da je Kur'an djelo nekog drugog mimo Allaha sigurno biste u njemu naisli na oprečnosti, međutim, Kur'an je objava gospodara Svjetova, i kada bi se svi ljudi potrudili i u pomoć pozvali ostala bića neće moći donijeti niti jednu suru poput kur'anskih sura. Usljed toga sto ovaj Kur'an izvire iz izvora beskrajnog znanja.
 Dakle, dok je svijet svijet i dok je čovjek čovjek i dok bude imao potrebu za moralom i zakonima islamskih propisa, islam će pozivati moralu, vrlini i duhovnosti. Bez obzira koliko da znanost napreduje, bez obzira koliko da se zakona prirodnog svijeta otkrije, čovjekova potreba za moralom, duhovnosću i religijom biti će jos veća i neophodnija. Svakako pod uvjetom da spoznamo vjeru i da shvatimo intenciju i ciljeve naučnih napredaka. Kao i to da prepoznamo strasti i porive i da prepoznamo potrebe koje nisu naučne i prirodne. Na kraju nudim vam riječi prenesene od hazreti Sadika s nadom da i vama i nama predstavlja dobru pomoć i ponudi dobro rjesenje:
 Ukoliko čovjek svoju vjeru uzme iz Bozije knjige i Poslanikovog sunneta, to jest, utemelji svoju spoznaju vjere na Kur'anu i sunnetu, bez obzira na kakve situacije i desavanja da kao takav naiđe, bilo da je riječ o desavanjima naučnog, privrednog, kulturnog, političkog, drustvenog, moralnog, putenog vida, koje svojom zestinom
 mogu čak i brda smjesta pomjeriti, ali on i njegova vjera i spoznaja ostat će stabilni i sigurni. Međutim, ukoliko temelj vjerske spoznaje budu riječi ovog i onog, te slijeđenje roditelja i majki, okruzenja i regije, isti ti faktori oduzet će mu ono sto je on
 od njih posudio. Kao sto kaze sehid Mutahari, ukoliko religija postane logična stvar,
 i bude se oslanjala na Kur'anu, dokazu, fitretu i uputama iz sunneta, takva će vjera biti vrijedna i ne samo da će čovjeka čuvati u svakom trenutku, već od njega će napraviti vođu koji poziva u naučni i tehnoloski napredak. Međutim ukoliko vjera postane regionalna stvar i pitanje povođenja za drugim, vrijednost te vjere biti će na nivou vrijednosti neutemeljenih i nenaučnih stavova, jedna pijanka, jedno lijepo zavoljivo lice, jedan dobar automobil, biti će dovoljni da čovjeka uskrate za tu vjeru.
 Jedna parola je dovoljna da takvu vjeru unisti, jer kao takva nije izrasla na humusu svijesti i savjesti. Nema korijen ukorjenjen u znanju, dokazu i Kur'anu. Usljed toga u njoj će biti hiljade kontrasta i u znanju i u vjerovanju i u drustvu i tehnologiji...
 Usljed toga postovana sestro, moramo se upoznati sa Bozijom knjigom da bismo znali Njegove zakone, moramo dokučiti temelje racionalnosti i zakone fitreta da bismo na naučan način, a ne na način ispraznih parola, znali kolika je usklađenost između Kur'ana, nauke i razuma. Svaki od ovih faktora nadopunjuje jedan drugog a sve se to kreće u smjeru vođenja čovjeka ka cilju, ka sreći, stvarnoj sreći, to jest ka okoristenosti i dunjalukom i beskrajnom milosti Bozijom.
 Svakako ove spoznaje potrebuju napor i zalaganje, obavjestenost, kao sto svaki posao i svaki napredak u svijetu predstavlja posljedicu brojnih ljudskih napora. Dakle, potrebno je da se tačno zna sta mislite pod danasnjim moralom da bi se moglo odgovoriti da li islam takvo sto prihvata ili ne. Također, moramo znati sta mislite pod riječima moral i moderno. Ukoliko granice ne budu jasne, nećemo imati dobar odgovor. Ako Bog da da budemo imali prilike za dalji razgovor u vezi s ovim temama.