Selamun alejkum.zamolio bih vas   nesto na temu "Putevi spoznaje" nacini spoznaje, ono sto se moze spoznati, Kur'an o tome, filozofi itd.

Unaprijed hvala

Odgovor 

S imenom Allaha, Svemilosnog, Milostivog

U knjizi Karakteristike islama, govoreći o spoznaji dali smo opsežan odgovor na ovo pitanje. Ipak i ovom prilikom odgovorit ćemo u kratkim crtama.

1.      Mogućnost spoznaje

Odgovor na pitanje, da li je spoznaja egzistentnog svijeta moguća ili ne, je pozitivan. Na temelju pozitivnog odgovora čovjek je pozvan da razmišlja u vezi egzistencije, zakona kreacije, antropologije, teologije, početka i završnice kreacije... U jednom kur'anskom kazivanju predočava se slučaj kada čovjek daje odgovor na pitanje, kojeg meleki ne poznaju. Riječ je o nečemu što se može okarakterisati kao poučavanje imenima Božijim. Drugim riječima, kroz ovaj se događaj provlači činjenica odlikovanosti čovjekove nad melekima, svakako kroz segment obavještenosti i znanja, te posjedovanja kapaciteta od strane čovjeka da može pojmiti zbilje i ustrojstva stvorenoga svijeta. Dakle, čovjek posjeduje moć da na terenu spoznaje pristupi istraživanjima i da stigne do željenoga cilja.

2.      Izvori spoznaje

Sa kur'anskog aspekta, izvori čovjekove spoznaje su sljedeći:

-         Razum,

-         Srce i čišćenje duše,

-         Priroda ili tajne i zakoni stvaranja,

-         Duša i spoznavanje njenih kapaciteta,

-         Povjest i sudbina naroda u prošlosti,

-         Naučni i pisani tragovi prethodnih generacija.

-         Arheološke iskopine ili pak praktična ostavština naroda kroz povjest.

Svaka od ovih stavki zadovoljava jedan dio čovjekove spoznaje.

3.      Instrumenti spoznaje

S kur'anskog aspekta, čovjek posjeduje instrumente kojima može spoznati naučne zbilje. Oni se mogu podjeliti u primarnoj podjeli na dvije kategorije:

-         vanjski perciptivni potencijali

-         unutarnji perceptivni potencijali

Vanjski, kao što je jasno su čulo vida, sluha, dodira, mirisa i ukusa. Svako od ovih čula čovjeku pomaže da se okoristi posebnom vrstom percepcija.

Što se pak unutarnjih perciptivnih potencijala tiče riječ je o razumu i moći razmišljanja, imaginaciji, tj. unutarnjim čovjekovim projekcijama, i intuiciji, tj. percepiranju partikularnih pojmova.

Allah vas iz trbuha majki vaših izvodi, vi ništa ne znate, i daje vam sluh i vid i razum ne bili ste zahvalni bili. (Nahl, 78)

Jasno je da zahvalnost dobiva svoj smisao tek u slučaju kada čovjek shvati i prepozna i blagodat i Onoga koji je dao tu blagodat. Neophodno značenje ovog stanja je spoznaja.

4.      Teme spoznaje

S kur'anske tačke gledišta, sljedeće teme mogu biti spoznate:

Bog, tj. stvoritelj svijetova mora biti spoznat, i mora se shvatiti način kojim On upravlja stvorenim svijetom. Također, neophodno je precizno razaznati vrstu povezanosti s Njim.

Svijet, s religijskog stanovišta, spoznaja svijeta, jeste jedna od tema koja mora biti spoznata. Moraju biti upoznata ustrojstva koja vladaju svijetom, kako bi se moglo okoristiti njihovim potencijalima, a sačuvati se štete.

Čovjek, antropologija, je temelj čovjekovog naučnog pregnuća. Čovjek mora dati odgovore na sljedeća pitanja u vezi sa sobom: Ko sam, odakle sam došao, zarad čega sam došao, kamo se krećem, kako na drugom svijetu treba živjeti? Ukoliko ne bude dao ispravne odgovore na ova pitanja, sasvim je jasno da je dao sebe iz ruku, i da je iskočio iz orbite ljudskog načina razmišljanja, a da je prešao u orbitu životinjsku, koja se svodi na jesti, spavati i tjelesno uživati.

Dakle, ovo su teme i pitanja koje je moguće spoznati i do kojih se može prići i koje moraju biti spoznate.

Svakako, postoje i druge teme poput spoznaje vremena, društva, načina i vrsta relacija sa svijetom itd, koje trebaju biti spoznate a koje predstavljaju ogranke upravo spomenutih pitanja koja trebaju biti spoznata.

Budemo li se realno uputili tragom pitanja koja smo upravo sada naveli kao teme koje Kur'an predstavlja temama spoznaje, i osvrnemo li se na pitanja kojima se bave filozofi u svojim pregnućima, vidjet ćemo, da i oni, tj. filozofi, slijede upravo ovaj trag. I oni spoznaju drže mogućom, tretiraju instrumente spoznaje a temelje i teme spoznaje su ustanovili na racionalnim argumentima.

Razlika dvaju puteva

Budemo li se na ispravan način usredsredili na kur'anski pogled kao i na pogled racionalnog dokaza, shvatit ćemo, da je cilj ovih dvaju puteva, jedna zbilja. Sve ono što dokaz, stoposto racionalno dokaže, sa aspekta religije je prihvatljivo, isto tako s druge strane, stavovi i pravila religije potvrđeni su i akceptirani od strane ljudskog razuma. Temeljeći se na ovome, veliki filozof desetog hidžretskog stoljeća, Mulla Sadra Širazi kaže: Ukoliko jedan filozof ne bude mogao sve univerzalne zakone i propise religije uokviriti racionalnim dokazom, sa moje tačke gledišta, on kao takav nije filozof, već samo kvazi filozof, koji je navukao odoru filozofa i igra se predstave filozofiranja.

Svakako razlika koja postoji sagledana je u tome da su pravila razuma proizvod ograničenog čovjeka a pravila i propisi Objave, jesu zakoni koje je propisao čovjekov Stvoritelj.

Prirodno je da je čovjek dio Svijeta, i podložan je njegovim zakonima i ograničen je granicama materije. Međutim, Stvoritelj čovjeka ponad je svog svijeta stvorenog, ponad vremena i prostora. Početak i kraj, unutarnje i vanjsko stvorenog svijeta za njega je svejedno, usljed toga Njegovi su propisi rasprostranjeniji od propisa razuma. Zahvaljujući takvom odnosu stvari, čovjekov razum sam po sebi dolazi do konstatacije da postoje zakoni i ustrojstva u svijetu stvorenome do kojih ruka razuma ne može dosegnuti, međutim, odgajanjem u okrilju Objave, potencijal razuma se nadograđuje i širi, te akceptira i prihvata načelno postojanje tih zakona koji nisu nadohvat ruke razuma, ali ne poznaje njihov način i kvaliet.

Dakle, Objava i razum su poput dvaju puteva koji su se poklopili i kreću se naprijed kao jedan put, međutim, dolaze do tačke gdje noga razuma počinje klecati zbog čeg i zastaje i ne nastavlja put, ali Objava ide i nastavlja svoj put. U povratku opisuje i objašnjava razumu ono što se vidjelo i čulo. Daje mu do znanja postojanje beskrajnih užitaka s jedne i patnji s druge strane. Pokazuje put kojim se stiže do beskrajnih užitaka. Ukazuje način kako zatvoriti put prema patnji i bolu. Kada razum sve to shvati i akceptira, on gejbanske zbilje pretočava u racionalne zakone i argumente nudeći ih kao takve čovjeku, obezbjeđujući na taj način svim ljudima mogućnost kretanja u tom smjeru.

Nadam se da smo mogli ukratko ponuditi vam ono što vas interesira, ukoliko smo uopće odgovorili na ono što ste vi podrazumjevali u svome pitanju.

Ukoliko postoji potreba za novim ili širim objašnjenjima, mi vam stojimo na usluzi.

Molimo Boga za vaš uspjeh.

[ zatvori prozor ][ vrati se na pitanja ][ naslovnica ]

 
ukupno posjeta