RAMAZANSKE   DOVE

Prvi dan

‏اللَّهُمَّ اجْعَلْ صِيَامِي فِيهِ صِيَامَ الصَّائِمِينَوَ قِيَامِي فِيهِ قِيَامَ الْقَائِمِينَ وَ نَبِّهْنِي فِيهِ عَنْ نَوْمَةِ الْغَافِلِينَ ‏وَ هَبْ لِي جُرْمِي فِيهِ يَا إِلَهَ الْعَالَمِينَ وَ اعْفُ عَنِّي يَا عَافِياً عَنِ الْمُجْرِمِينَ‏

O Allahu, učini mi u njemu post, postom pravih postača, namaz, namazom pravih klanjača, i probudi me u iz sna nehajnih i oprosti mi krivice u njemu o Gospodaru svijetova, i pomiluj me u ovom danu o Pomilovatelju griješnih.

Post, naredba zbog koje se promijene naši životi, sve je drugačije, čak i vazduh u mjesecu posta i kur'ana drugačije miriše. Kakve sve koristi imamo od posta, da li post znači samo se suzdržavati od hrane možemo saznati na taj način što ćemo obratiti pažnju na riječi Poslanika u kojima on govori o postu.

§        Rekao je Poslanik, s.a.v.a.: Bog Uzvišeni je rekao: Sve što čovjek uradi to je njegovo, osim posta, on  je Moj i Ja Sam njegova nagrada, i post je štit vjernikov na Sudnjem danu.

§        “Za svaku stvar postoji zekjat, a zekjat tijela jeste post.”

§        “Postač je u ibadetu pa i kada spava u svojoj postelji, dok ne ogovori vjernika.”

§        “Držite se posta, jer on suzbija u venama strast i uništava razuzdanost.”

§        “Nema postača koji se zadesi na mjestu gdje ljudi objeduju a da njegovi organi ne čine tesbih, i da ga Meleki ne blagosiljaju, a njihovo je blagosiljanje traženje oprosta.”

§        “Post je štit od vatre.”

§        Hazreti Fatima: “Allah Uzvišeni je učinio post obaveznim radi učvršćivanja iskrenosti (ihlasa).”

§        “Allah Uzvišeni kaže: “Čije tijelo ne posti od Mojih zabrana pa Meni ne treba njegovo apstiniranje od hrane i pića.”

§        “Post zimi jeste lahka zarada.”

§        “Ko ogovori vjernika ili vjernicu Bog mu neće prihvatiti ni namaz ni post četrdeset dana i noći osim ukoliko mu ne oprosti onaj koga je ogovorio.”

Drugi dan

‏اللَّهُمَّ قَرِّبْنِي فِيهِ إِلَى مَرْضَاتِكَ وَ جَنِّبْنِي فِيهِ مِنْ سَخَطِكَ وَ نَقِمَاتِكَ ‏وَ وَفِّقْنِي فِيهِ لِقِرَائةِ آيَاتِكَ بِرَحْمَتِكَ يَا أَرْحَمَ الرَّاحِمِينَ‏

O Allahu, učini me u njemu bliskim zadovoljstvu Svome, udalji me u njemu od srdžbe i osvete Svoje, pomozi me u učenju ajeta Tvojih, tako Ti milosti o Najmilostiviji od milostivih.

Mjesec Ramazan, prije svega mjesec je Kur'ana. U njemu je počelo objavljivanje Kur'ana. Kur'an knjiga zbog koje će se poslanik žaliti Bogu riječima: Bože zaista ovaj moj narod nije koristio Kur'an. Kur'an knjigu upute za upotrebu onoga što  mi nazivamo život a što predstavlja ispit i uvod za život. Kur'an je nepresušni izvor koristi. Šta o njemu kaže Poslanik:

§        Poslanik s.a.v.a.: Kada neko od vas želi razgovarati sa svojim Gospodarom neka uči Kur'an. (učenjem kur'ana Bog govori nama, a u namazu mi govorimo Bogu)

§        Zaista srca mogu korodirati kao i metal. Neko reče: O poslaniče, šta im daje sjaj? On reče: Učenje Kur'ana.

§        Uči Kur'an, jer učenje Kur'ana je nadoknada za grijehe, zaklon od vatre i sigurnost od kazne.

§        Ukrašavajte Kur'an svojim glasom.

§        Učite Kur'an tužnim glasom, jer on je spušten tužnim glasom.

§        Poslanik s.a.v.a. kada je upitan za najboljeg učača Kur'ana:  Kada čuješ kako uči Kur'an da vidiš u njemu strah od Allaha dž.š.

§        Ti učiš Kur'an do momenta kada te sprječava (od grijeha), kada te ne sprječi, dakle nisi ga učio.

§        Istinsko učenje, šta je to: Oni kojima dajemo Knjigu čitaju je na istinski način: Polahko uče njegove ajete, razmišljaju o značenju, rade u skladu s njegovim propisima, nadaju se njegovim obećanjima, plaše se kazni u njemu, služe se njegovim kazivanjima, uzimaju pouku iz primjera, obavljaju njegove naredbe, a klone se zabrana. Tako mi Allaha nije učenje Kur'ana u pamćenju njegovih ajeta i urednom izgovaranju harfova i riječi i učenju sura ili u ponavljanju deset ili pet dijelova. Neki pamte njegove ajeta a prelaze njegove granice. Zaista istinsko učenje je u razmišljanju o ajetima, jer rekao je Allah dž.š.: Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njenim razmislili.

§        Čistite puteve Kur'ana. Rekoše: “Poslaniče, šta su to putevi Kur'ana?” On reče: Vaša usta. Rekoše: “Čime?” Reče: Misvakom.

§        Kada (ummet) prekrši ugovor, Bog će učiniti da njima zagospodare njihovi neprijatelji.

Treći dan

‏اللَّهُمَّ ارْزُقْنِي فِيهِ الذِّهْنَ وَ التَّنْبِيهَ وَ بَاعِدْنِي فِيهِ مِنَ السَّفَاهَةِ وَ التَّمْوِية ِ‏وَ اجْعَلْ لِي نَصِيباً مِنْ كُلِّ خَيْرٍ تُنْزِلُ فِيهِ بِجُودِكَ يَا أَجْوَدَ الْأَجْوَدِينَ‏

O Allahu, opskrbi me u njemu sviješću i budnošću, a udalji me od gluposti i ispraznosti, i učini mi udjela u svim dobrima koja spustaš robovima Svojima, tako Ti Tvoje velikodušnosti, o najdarežljiviji od darežljivih.

Čovjek je biće koje jedino u sklopu društva može postići svoje duhovno i moralno usavršavanje. Kada se govori o usavršavanju u tome se podrazumjeva da manje ili više postoje nedostaci. Kako se ponašati kada naiđemo na tuđi nedostatak. Da li reagirati i odmah, na licu mjesta obaviti čišćenje ili šta?

§        Poslanik, s.a.v.a.: Dovoljna je mahana čovjeku da vidi nedostatak kod drugih a da ga kod sebe ne vidi, i da druge kori zbog nečega od čega sam nije u stanju da se prođe, i da zamara onoga s kim sjedi nečim što ga ne interesuje.

§        “Nedostatak najveći jeste koriti za nedostatke koje imaš pri sebi.”

§        “Ko pokrije sramotu jednog vjernika kao da je spasio djevojčicu živu zakopanu u mezar.”

§        “Ko zna za grijeh svoga brata pa ga sakrije, Allah dž.š. će na Sudnjem danu sakriti njegove grijehe.”

§        “Vjernik je obavezan da sakrije vjernikovih sedamdeset velikih grijeha.” (jer ovaj svijet nije mjesto razračuna. ovo je prilika za čišćenje, a samim tim što prikrivanjem čuvamo nečiju čast i dostojanstvo, mi pripremamo teren da na sudnjem danu pokriju naše grijehe)

§        “Ko ti u oči kaže nedostatak iza leđa će te čuvati, ko ti u oči laska iza leđa će otkriti tvoje nedostatke.”

§        “Ništa ne priječi bilo kojega među vama da obznani drugu svome nedostatke kojih se boji, osim straha da bi i drug njemu obznanio manjkavosti slične. Saglasili ste se da odbacite ono što dolazi kasnije i da ljubite ono što je sada!”

§        “Najmiliji mi je onaj brat koji mi pokloni moje nedostatke.” (pazite pristupa, on naziva poklonom kada mu neko otkrije nedostatak)

Četvrti dan

‏اللَّهُمَّ قَوِّنِي فِيهِ عَلَى إِقَامَةِ أَمْرِكَ وَ أَذِقْنِي فِيهِ حَلاَوَةَ ذِكْرِك َ‏وَ أَوْزِعْنِي فِيهِ لِأَدَاءِ شُكْرِكَ بِكَرَمِكَ وَ احْفَظْنِي فِيهِ بِحِفْظِكَ وَ سِتْرِكَ يَا أَبْصَرَ النَّاظِرِينَ‏

O Allahu, ojačaj me u njemu u izvršenju naredbi Tvojih i opskrbi me slašću spominjanja Tvojeg, nadahni me uspjehom zahvale na davanjima Tvojim tako Ti plemenitosti Tvoje i tako Ti Tvojeg čuvanja, čuvaj me u njemu o Ti koji najbolje vidiš od onih koji nadgledaju. 

U svakodnevnom životu u ovom materijalnom svijetu, čovjek često, usljed nepažnje, neobavještenosti, naglosti i naivnosti, istupi preko granica koje predstavljaju orbitu robovanja Bogu i borbe protiv nefsa i šejtana. Takvo se što naziva činjenje grijeha. Kako vjernik u društvenom okruženju, dakle, kada je s prijateljem, bratom, ocem, saputnikom, radnim kolegom, profesorom, direktorom itd, treba da se ponaša kada su u pitanju grijesi druge strane?

§        Poslanik, s.a.v.a.: Ko zna za grijeh svoga brata pa ga sakrije, Allah, dž.š., će na Sudnjem danu sakriti njegove grijehe.

§        Hidr a.s. kada je savjetovao Musa a.s.: “O sine Imranov, nikoga nemoj grditi kada zgriješi, a plači nad svojim grijehom.”

§        Poslanik s.a.v.a.: “Ko grdi svoga brata zbog grijeha od kojeg se pokajao, neće umrijeti a da ne počini isti taj grijeh.”

§        “Ko otkrije bestidno djelo isti je kao i onaj koji ga je počinio. Ko izgrdi vjernika zbog neke stvari neće umrijeti dok ne učini istu stvar.”

§        “Kada sluga nekog od vas počini blud, kaznite ga propisanom kaznom ali, ne grdite ga.”

§        “Ukoliko te brat vjernik grdi zbog onoga što zna u vezi tebe, ne grdi ga u vezi onoga što znaš o njemu, tako ćeš ti imati nagradu a on grijeh.”

§        "Lakše je napustiti grijeh nego tražiti oprost." (pravilo bolje spriječiti nego liječiti)

Peti dan

‏اللَّهُمَّ اجْعَلْنِي فِيهِ مِنَ الْمُسْتَغْفِرِينَ وَ اجْعَلْنِي فِيهِ مِنْ عِبَادِكَ الصَّالِحِينَ الْقَانِتِينَ‏ وَ اجْعَلْنِي فِيهِ مِنْ أَوْلِيَائِكَ الْمُقَرَّبِينَ بِرَأْفَتِكَ يَا أَرْحَمَ الرَّاحِمِينَ‏

O Allahu, učini me u njemu od onih koji oprost traže, i učini me od dobrih i poslušnih robova Svojih, i učini me od Tvojih prijatelja bliskih tako Ti Tvoje blagosti o Najmilostiviji od milosnih.

U dovama koje se uče u mjesecu ramazanu, svaki dan nešto se traži, obično se kaže učini me od tih i tih ovoga dana. Da li da razumijemo da želimo samo ovoga dana biti od takvih ili pak od Boga tražimo da nam danas da sposobnost da uvijek budemo takvi, po mome mišljenju mi tražimo ovu drugu stvar. U današnjoj dovi molimo Boga između ostalog da nas učini od onih koji oprost traže. Pokajanje kada se posmatra kao proces sadržan je iz tri razine – znanja, stanja i djelovanja.

-          Znanje, to znači da čovjek zna da je grijeh opasan i da predstavlja zastor između čovjeka i njegovog Gospodara, iz ovog znanja proizlazi:

-          Stanje, kajanja koje za sobom povlači:

-          Djelovanje, u smjeru ostavljanja grijeha i nadoknade štete ili propuštenog i Bogu i ljudima. Ukoliko nije u mogućnosti ljudima sve vratiti treba uvećati vršenje ibadeta da bi mu išta ostalo na Sudu nakon oduzimanja. (grijeh poput oblačenja svile pokajanje, dočim namaz mora da se nadoknadi, imetak da se vrati, ako postoji kazna da se prijavi, ako je ubio da se prijavi, ogovaranje...)

§           Poslanik s.a.v.a.: Ko puno traži oprost od grijeha Allah će ga osloboditi svake brige i dat će mu izlaz iz svake tjeskobe.

§           Poslanik, s.a.v.a.: Ne tragajte za mahanama vjernika, zaista ko traži nedostatke vjernicima Allah traži njegove nedostatke, a čije mahane bude Allah tražio obrukat će ga pa makar se nalazio i u svojoj kući.

Pred hazreti Alijom neko je rekao: Estagfirullah, tj. Tražim oprost u Boga. On reče: “Nemala te mati! Znaš li ti šta je traženje oprosta od Boga!? Traženje oprosta Božijeg je stupanj za položaje visoke. To je ime koje obuhvata šest značenja. Prvo, pokajanje za ono što je prošlo. Drugo, odluka čvrsta da se na to više nikad nećeš vratiti. Treće, da stvorovima svim pružiš pravo njihovo, tako da možeš susresti Boga čist i bez ikakve odgovornosti. Četvrto, da ispuniš svaku obavezu svoju koju si zanemario, tako da joj daš pravo njezino. Peto, da se okreneš protiv tijela koje je naraslo kao posljedica djelovanja nezakonitog, pa da ga rastopiš jadima sve dok se koža ne priljubi uz kosti i meso novo ne naraste između njih. I šesto, da učiniš da tijelo kuša bol poslušnosti kao što si učinio da kuša slast neposlušnosti. Tek tada možeš reči: Estagfirullah.” (dobro razmislimo šta nam se daje do znanja)

Šesti dan

‏اللَّهُمَّ لاَ تَخْذُلْنِي فِيهِ لِتَعَرُّضِ مَعْصِيَتِكَ وَ لاَ تَضْرِبْنِيبِسِيَاطِ نَقِمَتِكَ ‏وَ زَحْزِحْنِي فِيهِ مِنْ مُوجِبَاتِسَخَطِكَ بِمَنِّكَ وَ أَيَادِيكَ يَا مُنْتَهَى رَغْبَةِ الرَّاغِبِينَ‏

O Allahu, ne ponizi me u njemu griješenjem prema Tebi, i ne udri me bičem osvete, a udalji povode srdžbe Tvoje, tako Ti dobrote o Ti koji si krajnja želja onih koji žele.

Griješenje predstavlja svojevrsnu bezbrižnost. Čovjek koji je svjestan činjenice da postoji Sudnji dan, i da je Allah između ostalog Hadir i Nazir, tj. prisutan i nadgleda a čini grijeh, on ili je bezbrižan ili nemaran ili toliko drzak da i pored svijesti da ga Allah gleda, uzeo Ga je za najjobičnijeg posmatrača. Općenito u vezi griješenja i stanja koja se tiču toga naš dragi Poslanik kaže:

§        Poslanik, s.a.v.a.: Ko grdi svoga brata zbog grijeha od kojeg se pokajao, neće umrijeti a da ne počini isti taj grijeh.

§        Bezbrižnost je zalutalost.

§        O kakve li tuge za sve nemarne da im život bude dokaz protiv njih i da ih dani njihovi odvedu u propast!

§        Otrijezni se, o slušatelju, od opijenosti svoje, i probudi se iz sna nemarnosti i uspori svoju užurbanost!

§        Koliko samo nemarnih ljudi koji tku tkaninu da bi im odjeća bila ali im ćefin postane i koji kuću grade da bi se u njoj nastanili a ona njihov mezar postane.

§        Ukoliko je šejtan neprijatelj, pa čemu nemar?!

§        O Ebu Zerre! Namjeravaj dobra djela pa i ako ih ne izvršiš, kako ne bi bio upisan među nemarne.

§        Trajnim spominjanjem Allaha, dž.š., uklanja se nemar.

§        Ko spozna vrijeme ne zaboravlja pripravnost.

§        Svaki vjernik koji čuva propisane namaze i obavlja ih u svoje vrijeme on kao takav nije od nemarnih.

§        “Tijelo ima šest osobina: zdravlje, bolest, smrt, život, san i budnost. Duša isto tako: znanje joj je život, neznanje joj je smrt, sumnja joj je bolest, čvrsto uvjerenje joj je zdravlje, nemar joj je san, oprez joj je budnost.”

§        Kome se oduži nemar hitro će mu doći propast.

§        Onome, nad kojim prevlada nemar, umire srce.

§        Trajanje nemarnosti oslijepljava oštroumnost.

§        Čuvaj se nemara i samoombane davanja prilike, zaista nemar uništava djela.

Sedmi dan

‏اللَّهُمَّ أَعِنِّي فِيهِ عَلَى صِيَامِهِ وَ قِيَامِهِ وَ جَنِّبْنِي فِيهِ مِنْ هَفَوَاتِهِ وَ آثَامِه ِ‏وَ ارْزُقْنِي فِيهِ ذِكْرَكَ بِدَوَامِهِ بِتَوْفِيقِكَ يَا هَادِيَ الْمُضِلِّينَ‏

O Allahu, pomozi me njemu postom i ibadetom, i udalji me od poniženja i grijeha. Opskrbi me u njemu spominjanjem Tvojim neprekidnim, tako Ti Tvoje pomoći o Uputitelju zalutalih.

Čovjekova osnovna briga na ovom svijetu jeste svijest o Bogu. Onima koji nisu svjesni Boga, to je znak da nisu svjesni ni samih sebe (u stvarnom značenju). Čovjek koji nije svjestan sebe, on je nemaran, i kao takav opasan po okolinu, jer kako ću ja kao vjernik biti miran od toga da mi neće nauditi neko ko samome sebi želi zlo (praktično) bez obzira što teorijski on voli samoga sebe. Kako prepoznati da li sam nemaran? Na koji se način spasiti toga? Jednostavno poslužimo se Lukmanovom učinkovitom logikom kada su ga upitali od koga je naučio da bude tako vaspitan i odgojen: “Od nevaspitanih i neodgojenih.”

§        Lukman savjetujući svoga sina između ostalog kaže: Sinak, za svaku stvar ima znak kojim se prepoznaje... Nemaran čovjek ima tri znaka: nepažnja, zabava i zapuštanje.

§        Poslanik, s.a.v.a.: Ukoliko te brat vjernik grdi zbog onoga što zna o tebi, ne grdi ga u vezi onoga što znaš o njemu, tako ćeš ti imati nagradu a on grijeh.

§        Nemar, to je da napustiš džamiju i da se pokoravaš pokvarenjaku.

§        Kome se oduži nemar hitro će mu doći propast.

§        Čovjeku, nad kojim prevlada nemar, umire srce.

§        Dugi nemar oslijepljava oštroumnost.

§        Čuvaj se nemara i samoombane davanja prilike, zaista nemar uništava djela.

§        Rezultat laži na Dunjaluku je poniženje a kazna na Ahiretu.

§        Ko se naslađuje neposlušnostima Allahu, On će mu u naslijeđe dati poniženje.

§        Neposlušnost roditeljima povlači za sobom oskudnost i vodi u poniženje.

U današnjoj dovi molili smo između ostalog da nas Bog udalji od poniženja, kakve sve vrste poniženja imamo:

§        Božiji Poslanik, s.a.v.a.: "Izbjegavajte uzimati zajam, jer je on briga noću, a poniženje danju."

§        Vladavina velikana je od velike koristi, a vladavina pokvarenih je poniženje plemenitih.

§        "Ko pokazuje svoju nesreću pristaje na poniženje."

§        "Ko voli život ovosvjetski ponizio se."

Osmi dan

‏اللَّهُمَّ ارْزُقْنِي فِيهِ رَحْمَةَ الْأَيْتَامِ وَ إِطْعَامَ الطَّعَامِ وَ إِفْشَاءَ السَّلاَمِوَ صُحْبَةَ الْكِرَامِ بِطَوْلِكَ يَا مَلْجَأَ الْآمِلِينَ‏

O Allahu, pomozi me u njemu u samilosti prema siročadima, i u dijeljenju hrane sirotima, i u nazivanju selama Tvojim robovima, i u druženju sa plemenitim. O utočištu onih koji za njim žude.

Ukoliko se obratimo samima sebi, shvatit ćemo da u svakoj situaciji u kojoj stvari ne zavise od nas, očekujemo jednu vrstu samilosti od druge strane, da nam, iziđe u susret, da progleda kroz prste, da pokaže samilost i riješi nam stanje u kojem smo se našli. U današnjoj dovi molimo Boga da budemo od samilosnih...

§        Poslanik, s.a.v.a.: Ko prevari brata muslimana uskratit će mu Allah, s.v.t., blagodati opskrbe, upropastit će mu život i prepustit će ga samome sebi.

§        "Milostivi, Uzvišeni i Hvaljeni milostiv je spram samilosnih ljudi. Budite samilosni prema onima na Zemlji da bi sa vama bili samilosni oni na Nebu."

§        "Budi samilostan prema dragoj osobi koja je ponižena, prema imućnom koji je postao siromašan, i prema učenjaku koji je nastradao u vremenu neznalica."  

§        "Smiluj se skromnim siromasima."

§        “Milostinja zatvara sedamdeset kapija zla.”

§        “Milostinja čuva od smrti ružne.”

§        “Udjeljujte milostinju i liječite svoje bolesne milostinjom. Zato što milostinja sprječava nesreće i bolesti, a uvećava vaša dobra djela i produžava živote.”

§        “Vjernik treba svakodnevno davati milostinju,” rekoše mu: ‘Ko za to ima mogućnosti?’ Reče: “Uklanjanje prepreka s puta, to je milostinja; milostinja je pokazati nekome put; naređivanje dobra je milostinja; sprječavanje zla je milostinja i odgovaranje na pozdrav je milostinja.”

§        “Svako dobro djelo je milostinja.”

§        “Čuvaj jezik jer to je milostinja koju udjeljuješ sebi.”

§        “Ustezanje od zla je milostinja.”

§        “Najbolja milostinja jeste ona koju udjeliš kada si zdrav, kada očekuješ od života i kada se plašiš neimaštine; i ne odgađaj je do vremena kada ti duša u grlo stigne pa kažeš: toliko imetka dajte tome a toliko tome, pazite jer to je već njihovo.”

Deveti dan

‏اللَّهُمَّ اجْعَلْ لِي فِيهِ نَصِيباً مِنْ رَحْمَتِكَ الْوَاسِعَةِ وَ اهْدِنِي فِيهِ لِبَرَاهِينِكَ السَّاطِعَةِ وَ خُذْ بِنَاصِيَتِي إِلَى مَرْضَاتِكَالْجَامِعَةِ بِمَحَبَّتِكَ يَا أَمَلَ الْمُشْتَاقِينَ

‏

O Allahu, daj mi udio u Svojoj opsežnoj milosti, i uputi me u njemu Svojim dokazima jasnim, i održi me na putu na kojem je Tvoje zadovoljstvo, tako Ti Tvoje naklonosti o željo onih koji silno žele.

 Udio u Božijoj opsežnoj i sveobuhvatnoj milosti, između ostalog uvjetuje milostivost prema drugima:

§        Poslanik, s.a.v.a.: Da li da vas obavijestim o najsnažnijem među vama? To je onaj koji vlada samim sobom prilikom srdžbe.

§        “Najbolji način kojim tražitelj bliskosti Bogu Slavnom Uzvišenom traži tu bliskost jest vjerovanje u Njega i Njegovog poslanike... i milostinja tajna koja pokriva grijehe, a javna milostinja odbija smrt ružnu.”

§        “Najbolji čovjek je onaj koji udjeljuje koliko je u mogućnosti.”

§        “Najbolja milostinja je tajno davanje siromahu i odricanje u siromaštvu.”

§        “Zaista najbolja milostinja jeste milostinja jezika kojim možeš spriječiti proljevanje krvi, dolazak nedaća i postići dobro za tvog brata vjernika.”

§        “Najbolja milostinja je da vjernik nauči znanje pa zatim njime poučava svoga brata vjernika.”

§        Kada je upitan u vezi sa najboljom milostinjom: “Milostinja koja se udjeli pakosnom rođaku.”

§        “Nabolja je milostinja u mjesecu Ramazanu.”

§        “Da pomogneš slabom od najboljih je milostinja.”

§        “Ne udjeljuj pred očima ljudi da te ne bi hvalili. Ukoliko budeš to činio pa dobit ćeš svoju nagradu. Međutim, kada daješ desnicom a da ljevica ne zna, Onaj u čije ime udjeljuješ tajno nagradit će te javno.”

§        “Tako mi Boga tajna milostinja bolja je od javnog udjeljivanja i tako mi Boga tajni ibadet bolji je od javnog obavljanja ibadeta.”

§        “Noćna milostinja umanjuje srdžbu Gospodara, briše velike grijehe i obračun čini lahkim, a dnevna milostinja uvećava imetak i produžava život.”

§        “Onaj koji pretjeruje u davanju milostinje jeste poput onoga koji je ne daje.”

§        “Ne daji svome bratu ono čijim je davanjem šteta za tebe veća od koristi koju on od toga ima.”

 Deseti dan

اللَّهُمَّ اجْعَلْنِي فِيهِ مِنَ الْمُتَوَكِّلِينَ عَلَيْكَ وَ اجْعَلْنِي فِيهِ مِنَ الْفَائِزِينَ لَدَيْكَ ‏وَ اجْعَلْنِي فِيهِ مِنَ الْمُقَرَّبِينَ إِلَيْكَ بِإِحْسَانِكَ يَا غَايَةَ الطَّالِبِينَ‏

O Allahu, učini me njemu od onih koji se pouzdani u Tebe, i od pobjednika kod Tebe, i od Tebi bliskih, tako Ti Tvoje dobrote, o  krajnji cilju tražitelja.

U čovjekovu slobodu izbora spada i biranje prijatelja. Šta je prijatelj. Da li prijateljstvo ima granice? Čujmo to od Poslanika:

§        Poslanik, s.a.v.a.: Čovjek je vjere svoga prijatelja, zato neka svako od vas pazi ko će mu biti prijatelj.

§        “Prijateljstvo je samo ono koje ima svoje granice, svako ko ima sve ili neke od tih granica jeste prijatelj u suprotnom ne može se nazvati prijateljem. Prva granica jeste da mu i javnost i tajnost budu za tebe jednake, druga je, da tvoj obraz vidi svojim obrazom a tvoju sramotu svojom sramotom, treća, da ga imetak i položaj ne promjene u pogledu odnosa s tobom, četvrta, da ti ne uskrati bilo šta što je u mogućnosti da ti priušti i peta koja u sebi obuhvata sva ova lijepa odličja jeste da te ne ostavi samog u nevoljama.”

§        “Pruži prijatelju svu ljubav, ali mu ne pružaj svo pouzdanje.”

§        “Prijatelj je bliži od bližnjih.”

§        “Ko nema prijatelja nema zalihe.”

§        “Prijatelji su jedna duša u različitim tijelima.”

§        “Najsretniji je čovjek koji se druži sa plemenitima.”

§        “Veoma je korisno i ispravno družiti se sa razboritim i pametnim.”

§        “Ne zovi nikog svojim prijateljem prije nego li ga iskušaš u trima stvarima: kada ga naljutiš pogledaj da li će ga srdžba odvesti sa puta istine na put zablude; u novcu i u zajedničkom putovanju.”

§        “Ukoliko želiš da ljubav brata prema tebi bude iskrena pa nemoj se s njim šaliti, ne prepiri se sa njim, nemoj mu se hvaliti i ne svađaj se sa njim.”

§        “Svađa uništava staro prijateljstvo i otvara čvrste čvorove. Najmanje što se želi postići svađom jeste suzbijanje. A suzbijanje je osnovni uzrok prekidanja prijateljstva.”

§        “Za tebe nema dobra u druženju sa čovjekom koji ti ne želi ono što želi sebi.”

§        “Ko ti nije prijatelj radi pomoći u borbi sa svojim nefsom, pa dobro znaj da je njegovo prijateljstvo nezdravo za tebe.”

§        “Kloni se druženja sa griješnicima, bludnicima i onima koji javno čine nepokornost Bogu.”

§        “Prijatelj neznalice izmučen je i unesrećen.”

§        “Čuvaj se druženja s griješnicima, zato što zlo ide za zlom.”

Jedanaesti dan

اللَّهُمَّ حَبِّبْ إِلَيَّ فِيهِ الْإِحْسَانَ وَ كَرِّهْ إِلَيَّ فِيهِ الْفُسُوقَ وَ الْعِصْيَانَ وَ حَرِّمْ عَلَيَّ فِيهِ السَّخَطَ وَ النِّيرَانَ بِعَوْنِكَ يَا غِيَاثَ الْمُسْتَغِيثِينَ‏

Allahu moj, omili mi u njemu dobročinstvo, a udalji me od grijeha i nepravde, i zabrani spram mene Svoju srdžbu i vatru uz pomoć Tvoju, o Pomagaču tražiteljima pomoći.

Dobročinstvo u skladu s poslanikovim objašnjenjem znači robovati Allahu kao da Ga vidimo, i znati da ukoliko mi ne vidimo Njega, On vidi nas.

§        Zaista, najbrža nagrada od svih dobrih djela je nagrada dobročinstva, a najbrža kazna od svih loših djela je kazna za nasilništvo.

§        Tri stvari su kapije dobročinstva: velikodušnost srca, lijep govor i strpljivost spram nepravde.

§        Četiri stvari su riznice dobročinstva: prikrivanje potrebe, prikrivanje sadake, prikrivanje boli i prikrivanje nesreće.

§        Deset je znakova dobročinitelja: voli radi Allaha, mrzi radi Allaha, druži se radi Allaha, razilazi se radi Allaha, ljuti se radi Allaha, zadovoljan je radi Allaha, čini radi Allaha, traži radi Allaha, skrušen je pred Allahom iz straha, prestrašen je radi Allaha, čist je radi Allaha, iskren je radi Allaha, postiđen je radi Allaha i – pazeći na sebe, radi Allaha čini dobra djela.

§        Potpunost dobročinstva je da radiš u samoći ono što radiš i javno.

§        "Zekat pobjede je dobročinstvo."

§        "Ko čini mnogo dobročinstva njegova braća ga vole."

§        "Srcima se vlada putem dobročinstva."

§        "Dobročinstvo prema neprijateljima i onima koji ti žele zlo ostavlja više traga na njih od zlodjela, i ono je povod njihovog popravka."

§        "Zaista ako učiniš dobro time si svoju dušu oplemenio i sebi si učinio dobro.  Ako učiniš zlodjelo sebe si ponizio i sebi si učinio štetu."

§        Selman ibn A'amir Dabbi: "Rekao sam: O Božiji Poslaniče! Otac mi je ugošćavao goste, iskazivao poštovanje komšijama, ispunjavao ugovore i pomagao u nesrećama. Kakvu on korist ima od toga? - Poslanik je pitao: ‘Da li je on bio mnogobožac? - Rekao sam: -Da.- Poslanik je rekao: -To neće imati koristi za njega. Međutim, oni koji ostaju nakon njega nikada neće imati problema, neće biti poniženi i neće biti u neimaštini."

Dvanaesti dan

اللَّهُمَّ زَيِّنِّي فِيهِ بِالسِّتْرِ وَ الْعَفَافِ وَ اسْتُرْنِي فِيهِ بِلِبَاسِ الْقُنُوعِ وَ الْكَفَافِ ‏وَ احْمِلْنِي فِيهِ عَلَى الْعَدْلِ وَ الْإِنْصَافِ وَ آمِنِّي فِيهِ مِنْ كُلِّ مَا أَخَافُ بِعِصْمَتِكَ يَا عِصْمَةَ الْخَائِفِينَ‏

Allahu moj, ukrasi me u njemu odjećom čednosti, i ogrni me odjećom zadovoljstva i dovoljnosti, učini me u njemu pravednim i nepristrasnim, učini me sigurnim od onoga od čega imam strah, tako Ti Tvoje nepogrješivosti o čuvatelju uplašenih.

U širokoj lepezi poželjnih vrlina na kojima se temelje ostale vrline spada i osobina pravičnosti. Pravičnost je uspostavljena ravnoteža između osnovnih čovjekovih kapaciteta, a to su strasti, srdžba i razum. Njihove pojedinačne ravnoteže glase: hrabrost, čednost i mudrost a one skupno predstavljaju osobinu pravičnosti. U vezi s njom je između ostalog kazano:

§        Pravičnost je najbolja narav.

§        Pravičnost povezuje srca.

§        Uz pravičnost istrajavaju veze.

§        Uz pravičnost se povećava broj prijatelja.

§        Zekat na moć je pravičnost.

§        Vjernik je pravičan prema onome ko nije pravičan prema njemu.

§        Najpravedniji ljudi su oni koji su pravični prema onima koji su im učinili nasilje.

§        Nije pravičnost pretenzirati braći na pravičnost. (drugim riječima želimo li pozivati na pravičnost ne činimo to verbalno, već budimo pravični na djelu pa će to imati učinka na one do kojih nam je stalo)

§        Ko pomaže siromašne, i bude pravičan prema ljudima, pa to je istinski vjernik.

§        Najpravičniji čovjek jeste onaj koji potpuno postiže pravo protiv sebe bez potrebe da mu sudac presudi.

§        Znajte, zaista će onome koji je pravičan prema ljudima, Allah povećati čast.

§        Dovoljno je čovjeku pameti da bude pravičan, a dovoljno je pravičnosti da prihvata istinu kada mu postane jasna.

§        Budi pravičan prema Bogu i prema ljudima kao prema sebi, porodici svojoj i onim od podanika tvojih kojima si sklon, jer ako ne postupiš tako biš ćeš nepravdan.

§        Uzvišeni Allah ima Džennet u koji neće ući osim trojice, od kojih je i onaj koji u vezi sa sobom presuđuje na osnovu istine.

§        Trojica su koja nikada neće stići do svojih prava od trojice: Razuman od budale, dobar od pokvarenjaka, plemeniti od zabludjelog.

Trinaesti dan

اللَّهُمَّ طَهِّرْنِي فِيهِ مِنَ الدَّنَسِ وَ الْأَقْذَارِ وَ صَبِّرْنِي فِيهِ عَلَى كَائِنَاتِ الْأَقْدَارِ وَ وَفِّقْنِي فِيهِ لِلتُّقَى وَ صُحْبَةِ الْأَبْرَارِ بِعَوْنِكَ يَا قُرَّةَ عَيْنِ الْمَسَاكِينِ‏

Allahu moj, očisti me u njemu od niskosti, i učini me strpljivim na Tvoje odredbe i pomozi me u bogobojaznosti i druženju sa dobrima, tako Ti pomoći Tvoje, o Svjetlosti očiju nemoćnika.

Predodređenje predstavlja zakone Božije koji vladaju ovim svijetom. Ukoliko se na čovjeka obruši zid velika je vjerovatnoća da će ga usmrtiti, jer tako je u skladu sa Božijim zakonom tj. predodređenjem, međutim, ukoliko se izmakne od toga zida postoji mogućnost da će ostati živ, jer ne zna sudbinu, tj. koliko mu je Bog odredio da živi. Pitanje kada i kadera je uvijek interesiralo ljude, s obzirom na ograničenost prostora, citiramo hadise koji će nam do određene mjere pojasniti o čemu je riječ:

§        Rekao je Allah, s.v.t.: Ko nije zadovoljan Mojim određenjem i ko ne vjeruje u Moju sudbinu, pa neka traži drugog boga.

§        Sudbina je nešto što se nalazi između dvije strane, niti je prisila niti prepuštanje.

§        Sudbina i predodređenje dva su stvorenja Božija, a Allah povećava u stvaranju ono što želi.

§        Sudbine će ti pokazati ono što ti na pamet ne pada.

§        Kada se navrši četiri mjeseca pošalje Allah, s.v.t., dva meleka stvaratelja, pa kažu: Gospodaru, šta ćeš stvoriti, muško ili žensko? Pa im se da naređenje, zatim kažu: Gospodaru, sretnik ili nesretnik? Pa im se da naređenje, a oni kažu: Gospodaru, koliko će živjeti i koliku opskrbu imati?

§        Kada bude Sudnji dan, sakupit će Allah, s.v.t., stvorenja i pitat će ih u vezi zdogovora sa njima (naredbe i zabrane) a neće ih pitati u vezi sa onim što im je predodredio.

§        U svakom predodređenju Božijem za vjernika je dobro.

§        Najtežu kaznu na Sudnjem danu imat će ljudi koji nisu bili zadovoljni predodređenjem Božijim.

§        Poslanik, s.a.v.a.: Kada je upitan: Da li se, lijekovi kojima se liječimo, dove i zapisi i druge stvari koje koristimo, suprotstavljaju sudbini Božijoj? On reče: Ne, oni su dio sudbine Božije.

Četrnaesti dan

اللَّهُمَّ لاَ تُؤَاخِذْنِي فِيهِ بِالْعَثَرَاتِ وَ أَقِلْنِي فِيهِ مِنَ الْخَطَايَا وَ الْ