 |
|
|
|
|
|
|
|
.gif) |
|
Murteza Mutahhari:
BOŽIJA PRAVDA
|
BOŽIJA PRAVDA(1)
Vrijeme u kojem
živimo, gledano sa religijskog aspekta, a pogotovo za mlade
generacije, jeste krizno vrijeme; puno nedoumica i tjeskoba, a
pogotovo za mlade naraštaje./dalje/ |
|
Prisila i sloboda
izbora
(2)
Najstarija teološka rasprava je,
izgleda, ona o prisili i slobodi izbora. Rasprava o prisili i
slobodi izbora je u prvom redu humanistička, pa tek onda
bogoslovna i prirodoslovna. /dalje/
|
|
Svrha i cilj
u
Božijim djelima
3 NASTAVAK
Kao što
znamo i kao što je jasno, ljudi u svojim poslovima uzimaju u obzir
neki cilj ili svrhu.
/DALJE/
|
|
|
Uticaj islamske teologije na islamsku filozofiju
(4)
Iako islamske teološke rasprave
nisu dovele do konačnih rezultata, ipak umnogome su pomogle
islamskim filozofima u rješavanju teoloških pitanja./dalje/
|
|
|
Razmatranje načela
pravde na polju islamskoga prava (5)
Porijeklo pitanju
pravde u islamskom svijetu ne treba tražiti samo u teologiji i
među teolozima već i u drugoj oblasti islamskih nauka, a to je
pravo.
/DALJE/
|
|
|
Rasprava između
tradicionalista i analogista (6)
U metodologiji prava
postoji pravilo koje je poznato kao “pravilo inherentnosti” tj.
suvislosti razumskih i vjerozakonskih sudova.
/DALJE/
|
|
|
Princip pravde u domenu društva i
politike (7 NASTAVAK)
Pored
naučnog razmatranja, ovo pitanje u islamskom društvu od samog
početka bilo je i na jedan drugi način na dnevnom redu i to na
razini običnog svijeta i u vezi izvršenja pravde.
/DALJE/
Pravda ljudska i
pravda Božija (8 NASTAVAK)
Mi kao ljudska bića za nekoga od nas
koji je prema drugima dobar i dobronamjeran, koji poštuje prava
drugih i ne pravi podvajanje među ljudima, koji ne postupa
pristrasno prema onima koji su u njegovoj nadležnosti i na sve gleda
podjednako, koji, kada se pojave sukobi među ljudima, podržava
stranu slabih i obespravljenih a protivi se silnicima i zločincima,
kažemo da posjeduje neku vrstu savršenosti; njegov postupak držimo
vrijednim hvale, a njega samog nazivamo pravednim. /DALJE/
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
BOŽIJA PRAVDA
9 NASTAVAK |
BOŽIJA PRAVDA
10 NASTAVAK |
BOŽIJA PRAVDA
11NASTAVAK |
|
Pravda je Božija osobina kao i sve ostale i ako bi
trebalo da se Božije osobine ubrajaju u osnove vjere, onda bi to
trebalo učiniti i sa ostalim Božijim osobinama kao što je: Znanje,
Moć, Volja... /DALJE/ |
Pitanje besprijekornog reda i paradoks zla spadaju u najznačajnija
pitanja islamske filozofije i ta pitanje i na Istoku i na Zapadu izazvalo je pojavu
filozofija: “dualizma”, “materijalizma” i “skepticizma”. Malo ko ima
a da nije obratio pažnju na ovo pitanje i rekao nešto s tim u vezi.
.../DALJE/ |
DISKRIMINACIJE
Prigovor koji
se odnosi na diskriminaciju glasio je ovako: Zašto su bića, iako u
jednakom odnosu prema Istinitoj Biti, stvorena nejednako? Zašto je
neko crn, a neko bijel? Neko lijep, a neko ružan? ...
dalje
|
|
BOŽIJA PRAVDA
12 NASTAVAK |
BOŽIJA PRAVDA
13NASTAVAK |
BOŽIJA PRAVDA
14NASTAVAK |
Božanska
tradicija
(sunnet)
Ono što se u terminologiji
filozofa naziva “poredak univerzuma” i “zakon uzroka” u vjerskoj
terminologiji naziva se “božanskom tradicijom”.
/dalje/
|
POJAVE ZLA
Do sada smo raspravljali o podvajanjima i razlikama.
Kao što smo ranije iznijeli, zamjerke na “Božiju pravdu” navode se u
nekoliko domena i to: podvajanja, nestajanja, nedostaci i štete. Sada kad smo završili sa raspravom o podvajanjima
započet ćemo raspravu o pojavama zla.
/dalje/
|
Pojave zla sa stanovišta principa pravde
Sada
nestaje paradoks dualista i iluzija o dvovrsnosti egzistencije i
njenoj dvoizvornosti, jer nakon ovih izlaganja jasno je zašto
tvrdimo da se egzistencija ne može dijeliti u dvije vrste, kako bi
za svaku od njih bio potreban zaseban izvor./dalje/ |
|
BOŽIJA
PRAVDA
15 NASTAVAK |
BOŽIJA
PRAVDA
16NASTAVAK |
BOŽIJA
PRAVDA
17 NASTAVAK |
KORISTI OD POJAVA ZLA
U prethodnom dijelu knjige smo imali jednu raspravu koja je bila
jedna filozofska rasprava i intelektualna analiza zla, međutim, u
ovom dijelu ćemo pitanje razmotriti sa jednog drugog stanovišta.
Oni koji na zle pojave u svijetu gledaju s podozrenjem, obično ne
razmišljaju o tome šta bi bilo i kako bi izgledao svijet bez ovih
zala. Oni vrlo jednostavno kažu: kamo sreće da je svijet pun
udobnosti i zadovoljstva i da svako može ostvariti svoje želje te da
nema nikakvih nevolja i poteškoća. Hajamu se pripisuje da je
spjevao.../dalje/ |
Smrt i umiranje
Jedna od stvari koja je uvijek mučila čovjeka jeste pomisao na smrt
i kraj života. Čovjek se pita: Zašto smo došli na ovaj svijet ako
treba da umremo? Šta se hoće s ovim pravljenjem i rušenjem? Nije li
sve ovo besmislica i glupost?
Hajjamu se pripisuju slijedeći stihovi:
Kad se pehar jedan fino izlije,
ni pjan ga ne voli da razbije.
Jablana vitkih i glava nekoliko,
zašto je pravio, a što li porušio?
*
Peharu se jednom krasnom razum divi
stotine ga puta iz želje u čelo poljubi /dalje/ |
Onosvjetske nadoknade
Jedno od pitanja koje se u raspravi o Božijoj pravdi treba
razmotriti jeste pitanje onosvjetske nadoknade za ljudska djela.
Povratak u novi život i ravnanje dobrih i loših djela te
nagrađivanje dobročinitelja i kažnjavanje zločinaca je samo po sebi
jedna od manifestacija Božije pravde. Jedan od dokaza proživljenja
je obično taj da Bog, obzirom da je mudar i pravedan, čovjekova
djela ne ostavlja nesviđenim, tj. bez nagrade ili kazne.
Hazreti Ali kaže:
Moguće je da Bog nepravedniku da vremena, ali ga nikad neće ostaviti
nekažnjenog; On je na putu njegovom u zasjedi, poput koske koja
zastane u grlu i zatvara mu put. /dalje/
|
|
BOŽIJA PRAVDA
18 NASTAVAK |
BOŽIJA PRAVDA
19 NASTAVAK |
BOŽIJA PRAVDA
20 NASTAVAK |
|
Posredovanje (šefā'at)
Jedno od pitanja o kojima treba raspravljati u
okvitu teme o Božijoj pravdi jeste pitanje o posredovanju kod Boga
ili pitanje šefāta. O posredovanju
postoje brojni dijalozi, a pogotovo su rasprave o ovom pitanju
učestale s pojavom vehabijskog pokreta.
/dalje/
|
Dobra djela nemuslimana
Jedno od pitanja koje se razmatra na temu Božije
pravde, jeste pitanje “dobrih djela nemuslimana”.
Danas ovo pitanje kruži u različitim slojevima
društva; među učenima i neukima, obrazovanim i neobrazovanim itd.
Naime, postavlja se pitanje da li su dobra djela nemuslimana kod
Boga primljena ili ne? Ako su primljena, kakve onda ima razlike u
tome da čovjek bude musliman ili ne?
/dalje/
|
Realni i regionalni islam
Kada govorimo da je neko musliman odnosno
nemusliman,obično zanema- rujemo stvarno stanje. One koji,
geografski gledano, žive u određenoj regiji i koji su svoje
muslimanstvo naslijedili od očeva i majki nazivamo muslimanima, a
druge,koji su živjeli u nekim drugim uvjetima i koji, slijedeći
roditelje, pripadaju nekoj drugoj religiji ili su potpuno
nereligiozni, nazivamo nemuslimanima./dalje/ |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Najnovije |
|
IZVORI
