muhamed iqbal

RAZVOJ METAFIZIKE U PERZIJI

prilog historiji islamske filozofije

Prevod: Nevad Kahteran

Bemust Sarajevo 2005.g.

Predgovor

PREPORUKA ZA OBJAVLJIVANJE RAZVOJA METAFIZIKE U PERZIJI M. IQBALA

Razvoj metafizike u Perziji prva je i u formalno akademskom smislu jedina historijskofilozofska studija Muhameda Iqbala. Nastala je u prvotnoj verziji kao Iqbalov diplomski rad iz filozofije kod Johna E. Mac Taggarta na Kembridžu. Kako u to vrijeme engleski univerziteti nisu imali doktorat iz filozofije, Iqbal se obratio na visokoškolski sistem Njemačke i sa proširenom verzijom rada stekao doktorat na Univerzitetu u Minhenu u novembru 1907. U tom tekstu studija je naredne godine objavljena u Londonu. Premda je, počev sa naslovom, u studiji vidljiv utjecaj kembridžskog mentora, neo-hegelovca Mac Taggarta, prvo i za njegova života jedino izdanje Razvoja metafizike u Perziji Iqbal je posvetio svome profesoru filozofije i muslimanske literature sa studija u Lahoreu, Thomasu W. Arnoldu.
Kao prilog historiji muslimanske filozofije, kako glasi njezin podnaslov, studija Razvoj metafizike u Perziji bila je Iqbalov mladalački pokušaj da zapadnim akademskim krugovima približi muslimansku misaonost i da se tako "oduži Zapadu" za filozofsko obrazovanje koje mu je dugovao. Preuzimajući tada važeće zapadnjačke filozofskopovijesne sheme u pristupima izvanevropskim tradicijama, on je studiju sačinio u etničkom "ključu", ali to nije bio na Zapadu uobičajeni arapski "ključ" kao etnički okvir za svjetski karakter religijske stvarnosti islama i multietničku konfiguraciju muslimanske filozofije. Studija je predstavljala Iqbalovo istraživanje predislamske i islamske misaonosti Perzije i njezino promišljanje u povijesnom razvoju bitnih motiva i protuslovlja i u usporedbi sa indijskom i grčkom filozofijom. Polazni uvid bio mu je daje ljubav za metafizičku spekulaciju najizrazitije obilježje u karakteru perzijskog naroda, ali da se u proziranju unutarnjeg jedinstva stvari Perzijanac zadovoljava čistom univerzalnošću. Usljed toga najdublje misli i osjećaji najčešće nalaze izraz u nepovezanim stihovima (gazelima), koji otkrivaju svu istančanost njegove umjetničke duše.
Dobijajući s vremenom na historijskoj značajnosti, Iqbalova rana studija nije izgubila na misaonoj izvornosti i poticajnosti. Objavljivanje njezinog bosanskog prijevoda posebno preporučuju to što je njegov autor dr Nevad Kahteran, vrsni znalac muslimanske filozofije.

Hilmo Neimarlija

UZ BOSANSKO IZDANJE

Djelo Razvoj metafizike u Perziji (The Development of Meta-physics in Persia) je bilo Iqbalova disertacija, predočena prvo na Sveučilištu u Cambridgcu, marta 1907., kao njegov diplomski rad, te je kasnije, uz neka uobličenja i dodatke, predložena za njegovu doktorsku disertaciju na Sveučilištu u Munchenu. Polučio je doktorat sa njom 4. novembra 1907. Disertaciju je prvo objavila izdavačka kuća Luzac & Co., London, 1908. Nijedno naredno izdanje nije se pojavilo tijekom Iqbalovog života postoje izgubio svako zanimanje za istu do 1917. Vidjeti, Muhvidin Qadri Zoor, Shad Iqbal, Hyder Abad, India, 1942., str. 45; Makatib Igbal banam Khan Niaz-ud-Din, Iqbal Academv Pakistan, Lahore, 1986., str. 50; B.A. Dar, Anwar i Iqbal, I.A.P., Lahore, 1977., str. 201, gdje je pokazano kako je nastojao odvratiti da se prevede ranije spomenuto djelo, ukazujući na zastarjelu narav djela. Iz onog što je napisao možemo pretpostaviti u pogledu te sumnje da je, do 1917. godine, počeo gledati na njega kao odbačen rad. Ovo je nadalje potkrijepljeno s činjenicom da ga u istoj godini, kada je morao da sastavi svoj Cu-rriculum Vitae, nije uključio medu svoje knjige. Ovo je dokazivano da se, gledano unatrag, čini da djelo odzvanja idejama ranih orijentalista, koji su bili nosioci ozračja zastarijevanja i čini se daje u mnogo vidova ograničeno.

SADRŽAJ
Predgovor - Dr. Hilmo Neimarlija.......................5
Razvoj metafizike u perziji (1908.)......................6
Riječ prevodioca.....................................7
Uz bosansko izdanje (M.S. Umar) 9
Uvod.............................................13

l.Dio

Predislamska perzijska filozofija
Poglavlje I: Perzijski dualizam.........................19
Odjeljak I: Zoroaster.................................19
Odjeljak II: Mani i Mazdak...........................25
Odjeljak III: Retrospektiva............................29

2. Dio

Grčki dualizam
Poglavlje II: Neoplatonički aristotelijanci iz Perzije........31
Odjeljak I: Ibn Maskawaih............................33
Odjeljak II: Ibn Sina / Avicenna........................39
Poglavlje III: Islamski racionalizam.....................43
Odjeljak I: Metafizika racionalizma - materijalizam........43
Odjeljak II: Suvremeni tokovi mišljenja.................48
Odjeljak III: Reakcija protiv racionalizma - Ash'ariti.......53

Poglavlje IV: Polemika između realizma i idealizma.......61
Poglavlje V: Sufizam
Odjeljak I: Porijeklo i kur'ansko opravdanje sufizma.......69
Odjeljak II: Aspekti sufijske metafizike..................76
Zbiljnost kao sputana volja77
a) Zbiljnost kao ljepota 77
b) Zbiljnost kao Svjetlost i Misao 81
(1) Zbiljnost kao Svjetlost.......................82
(Povratak perzijskom dualizmu - Al-Ishraqi)

(2) Zbiljnost kao mišljenje - Al-Jili...............97
 

Poglavlje VI: Kasnija perzijska misao..................109

Zaključak........................................119

Biografija........................................121

Pogovor - Prof.dr. Rešid Hafizović:

Mistični Sinaj - primordijalna domaja Iqbalove duše......135

Bilješka o prevodiocu...............................143

Indeks imena......................................145
 

Knjiga ima 148 stranica A5 formata bosanskog prevoda i isto toliko stranica  engleskog teksta.
Dakle urađena je dvojezično na bosanskom i engleskom jeziku.